Arthur Schopenhauer

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Arthur Schopenhauer
Example alt text
Rođenje 22. februar 1788.
Gdańsk, Poljska
Smrt 21. septembar 1860.
Frankfurt, Njemačka

Arthur Schopenhauer (Artur Šopenhauer; 22. februar 178821. septembar 1860), bio je njemački filozof. Bio je jedan od najbitnijih filozofa devetnaestog vijeka, najpoznatiji po svom djelu "Svijet kao volja i predodžba" (Die Welt als Wille und Vorstellung). Ovaj filozof je bio poznat po tome što je bio iracionalista, filozofski pesimista i otvoreni mrzitelj Hegela. Pod uticajem Kanta prihvatio je mišljenje da je svijet produkt subjekta. Smatrao je da je sve privid, varka i da zato ne treba tražiti suštinu u pojavnom, vidljivom svijetu. Svojim pesimizmom Šopenhauer je uticao na kulturu devetnaestog vijeka, posebno na umjetnost (Wagner).

Volja[uredi | uredi izvor]

Šopenhauer je smatrao da je bit čovjeka u intuiciji koja se ispoljava kao volja. Volja je bit svijeta i ona je organske i neorganske prirode. Volja sve pokreće, ona je gospodar, a intelekt sluga, a to je Šopenhauer obrazložio time što je rekao da ono što proturiječi srcu ne ulazi u glavu. Pojavne stvari su zakonite, volja ne podliježe zakonu, ona je slijepi nagon. Volja nastaje iz nedostatka i ona nikada ne može biti potpuno zadovoljena, pa je bol neminovna.

Ovaj njemački filozof je tvrdio da kada ostvarimo neku težnju osjećamo dosadu. Tako je čovjekov život samo smjena boli i dosade. Historija čovječanstva je besciljno lutanje i nema napretka. Šopenhauer vidi jedini izlaz u askezi, odricanju od života i utapanjem u nirvanu (ovdje je vidljiv uticaj filozofije Indije). Još jedan način oslobađanja od boli je u bezinteresnom doživljaju umjetnosti.

Šopenhauer i žene[uredi | uredi izvor]

Šopenhauer je poznat po svom eseju Über die Weiber, u kojem je izrazio svoje neslaganje sa takozvanim "teutonsko-krišćanskim" odnosom prema ženama. On je tvrdio da je " ženina priroda da služi", i protivio se Šilerovoj poemi u čast ženama, Würde der Frauen. Međutim, esej daje dva komplimenta i to: "žene su razboritije u svom sudu od muškaraca" i da su suosjećajnije prema patnjama drugih. Ovo posljednje je protumačeno kao slabost, a ne kao vrlina.

Ova veoma netolerantna mišljenja o ženama su u kontrastu sa Šopenhauerovim, mnogo liberalnijim, pogledima na društvene probleme: bio je strogo protiv tabua o problemima kao što su samoubistvo i mazohizam i osudio je postupanje sa afričkim robovima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Arthur Schopenhauer
Commons
Commons: Arthur Schopenhauer