Johann Gottlieb Fichte

Johann Gottlieb Fichte
Rođenje	(1762-05-19) 19. maj 1762. Rammenau, Njemačka
Smrt	29. januar 1814(1814-01-29) (51 godina) Berlin, Njemačka

Johann Gottlieb Fichte (Johan Gotlib Fihte 1762-1814) bio je njemački filozof. Bio je začetnik njemačkog idealizma i pored Schellinga i Hegela jedan od njegovih glavnih predstavnika.

Biografija

Fichte odrasta pod siromašnim uvjetima. O višem školovanju ne bi bilo ni govora da njegov talenat nije otkrio bogati Freiherr von Mlititz. Fichte na osnovu njegove pomoći odlazi na školovanje i kasnije na studije teologije u Jenu. Za vrijeme studija on radi kao kućni učitelj i tako se djelimično finansira. Jednom prilikom dobija ponude da predaje Kantovu filozofiju koju do tada sam nije poznavao. Fichte pristaje i tako sam dolazi u dodir sa kritikama Kanta, koje od tada postaju glavna inspiracija njegovog rada.

1793, Fichte postaje profesor filozofije na univerzitetu u Jeni. 1799. ga otpuštaju iz službe zbog ateizma. Fichte se nakon toga seli u Berlin i tamo drži privatna predavanja i učestvuje i u političkim aktivnostima. Između ostalog, iz tog vremena su poznati njegovi "Govori njemačkoj naciji", kojim se okreće protiv francuske okupacije i budi nacionalnu svijest. 1810. konačno ponovo postaje profesor filozofije na tek osnovanom univerzitetu u Berlinu. 1813. izbija novi rat sa Francuskom i Fichte se dobrovoljno prijavljuje u vojsku. 29. januara 1814. Fichte umire u Berlinu od tifusa.

Djelo

Fichteovo prvo objavljeno djelo 1792, "Pokušaj kritike svekolike objave" (Versuch einer Kritik aller Offenbarung), je ne samo po naslovu podsjećalo na Kantove tri kritike. Tekst je greškom anonimno objavljen i mnogi su i mislili da se radi o Kantovom djelu.

Njegove glavno nastojanje je izgradnja nauke o nauci (Wissenschaftslehre) na osnovi Kantove kritike. Međutim Fichte ne preuzima tek tako Kantov pojam "stvari o sebi", koja je nedostupna ljudskoj spoznaji, nego pokušava tu nemogućnost da prevaziđe. Takva težnja je karakteristična za njemački idealizam i Fichte time započinje kretnju idealizma prema Hegelovom apsolutnom idealizmu.

Subjektivni idealizam

U Fichteovom subjektivnom idealizmu sve počinje od subjekta koji sebe postavlja kao "Ja" (Das Ich setzt sich selbst). U istoj kretnji subjekt sebi postavlja i "Ne-Ja" kao sve što nije "Ja" (Das Ich setzt das Nicht-Ich), kao svijet oko sebe i kao granicu. Jer su i "Ja" i "Ne-Ja" postavljani kroz isti čin, kroz "Ja", jedno drugom predstavljaju granicu i uslov. Fichte time tvrdi da je svijest jedina osnova iskustva, jer svijest koja je usmjerena na nešto drugo ima svijest usmjerenu na sebe kao svoje porijeklo. Time je prevaziđena Kantova "stvar o sebi" (Ding-an-Sich), jer po ovoj teoriji stvari izvan subjekta ne postoje.

Etika i politika

Etički problemi imaju veliku važnost u Fichteovom djelu. Njegova razmatranja odnosa države, religije i univerziteta su i do danas ostala aktuelna. Filozofija, kaže Fichte, treba da odgovori na pitanje o pozivu čovjeka. Čovjek sam sebe mora odrediti. Fichte zato formulira i kategorički imperativ drugačije od Kanta.

Također pogledajte

• Filozofija
• Novovjekovna filozofija

Vanjski linkovi

• Biografija (de)
• Biografija i djelo Arhivirano 4. 9. 2005. na Wayback Machine (en)