Igmanski marš

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Spomenik Igmanskom maršu u Gubavcu, na mjestu početka uspona na Igman

Igmanski marš je jedna od najpoznatijih i najslavnijih epizoda iz perioda Narodno-oslobodilačke borbe i jedinstvena operacija te vrste u svijetu.

Krajem januara 1942. godine, poslije okršaja na Pjenovcu i na Bijelim Vodama, Prva proleterska brigada se na Romaniji našla opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab Prve proleterske brigade održao je savjetovanje u selu Sirijevićima. Trenutna situacija ocijenjena je kao vrlo nepovoljna po brigadu: ofanziva neprijatelja sa više strana; naglo osipanje domaćih ustaničkih snaga; brigada, i to nepotpuna (njen četvrti i šesti bataljon, već su bili napustili ovu teritoriju i nalazili se na planini Jahorini u pratnji Vrhovnog štaba), ostala je u planini zametena snijegom do pojasa. Donešena je odluka o izvršenju opasnog, ali jedino mogućeg pokreta. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči.

Na marš je krenula kolona od 500 boraca i to 25. januara. Za dva dana su došli u Sarajevsko polje. Najteži dio je bio početak uspona na Igman. Prelaz preko Igmana je izveden noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš postaje legenda, a četrdeset teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze. [1]

Grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik se sastoji od deset spomen-obilježja, i to:

  • Spomen-piramida na Velikom polju, planina Igman, općina Trnovo;
  • Spomenik na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići;
  • Spomen-kosturnica na Brezovači, planina Igman, općina Hadžići;
  • Spomen-obelisk na Brezovači, planina Igman, općina Hadžići;
  • Spomen-obelisk na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići;
  • Spomen-obelisk u Osjeku, općina Ilidža;
  • Spomen-ploča Gubavac, općina Ilidža;
  • Spomenik na Vrelu Bosne, općina Ilidža;
  • Spomenik na mostu u Reljevu, općina Novi Grad;
  • Spomen-obilježje Igmanskom maršu u Vogošći. [2]

O maršu je snimljen i film Igmanski marš.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vesna Mušeta-Aščerić, Spomenici revolucije grada Sarajeva, Sarajevo: Gradski zavod za zaštitu i korišćenje kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, 1989. 2008
  • Vojna enciklopedija, tom 3. Beograd: Izdanje redakcije vojne enciklopedije, 1975.
  • Naše starine: Godišnjak zavoda za zaštitu spomenika kulture N. R. Bosne i Hercegovine, VIII (1962): 244–245.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]