Jatropha
| Jatropha | |
|---|---|
 Pikantna jatrofa (Jatropha integerrima) | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Red | Malpighiales |
| Porodica | Euphorbiaceae |
| Potporodica | Crotonoideae |
| Pleme | Jatropheae |
| Rod | Jatropha
L.[1] |
Jatropha je rod cvjetnica u porodici mlječika (Euphorbiaceae). Ime potiče od grčke riječi ἰατρός (iatros) = ljekar + τροφή (trophe) = ishrana, dok se uobičajeno ime može shvatiti kao ljekoviti orah ili koprivasta mlječika.[2] Rod uključuje oko 170 vrsta sukulentnih biljaka, grmova i drveća (neki su listopadne, kao što je Jatropha curcas ). Većina njih su nativne u Americi, sa 66 vrsta koje su nađene u Starom Svijetu.[3] Vrste ovog roda imaju razdvojene muške i ženske cvjetove, tj. biljke su dvodomne. Kao i mnogi drugi predtavnici porodice Euphorbiaceae, Jatropha sadrži visoko toksičične supstance.[4]
U 2007., Goldman Sachs je naveo Jatropha curcas kao jednog od najboljih kandidata za buduću proizvodnju biodizela.[5] Otporna je na sušu i štetočine, a daje i sjemenke koje sadrže 27-40% ulja,[6] prosječno 34,4%.[7] Preostali kolač nakon cijeđenja sjemena, odnosno vađenja biodizela, mogao bi poslužiti za proizvodnju energije.[8] Međutim, nasuprot njihovoj učestalosti i upotrebi za proizvodnju ulja, kao i reklamiranja]], ni jedna od Jatropha vrsta nije odgovbarajuće pripitomljena. Posljedica toga je njihova varijabilna produktivnost, a dugoročni uticaj kvaliteta tla i okoliša je nepoznat.[9][10] Igbinosa i kolege (2009.) demonstrirali su potencijal širokog spektra antimikrobne aktivnosti J. curcas.[11]
Upotreba
[uredi | uredi izvor]
Stabljike Jatropha cuneatase koriste za izradu korpi u Seri narodu u Sonori, Meksiko. Stabljike se peku, cijepaju i natapaju u razrađenom procesu, u crvenkastoj boji koja se često koristi, a koja je napravljena od korijena druge biljne vrste, Krameria grayi . Pikantna jatrofa ([[Jatropha integerrima) se uzgaja kao ukrasna u tropima za kontinuirano cvatnje tamnocrvenih cvjetova. Buddhaina biljka Jatropha podagrica se koristi za teniranje kože i proizvodnju crvene boje u Meksiku i na jugozapadu SAD. Također se koristi kao kućna biljka.
Ulje Jatropha curcas uglavnom se pretvara u biodizel za upotrebu u dizel motorima.[12] Kolač (koji je nusprodukt) se može koristiti za ribe ili hranu za druge životinje (ako se detoksicira). Može biti i sirovina, kao biomasa za postrojaenja u proizvodnji električne energije, bioplina ili visokokvalitetnog organskog đubriva.
Osim toga, utvrđeno je da je Jatropha curcas može biti uzgajana u sušnim i vrućim područjima, kao što su pustinje u Egiptu, Indiji i Madagaskaru i doprinijeti smanjenju do 25 t atmosferskog CO2 po hektaru godišnje (preko 20 godišnjih perioda), dok je još proizvodnju biogoriva i suvi kolači od eksploatacije nafte. Dosad su formirane istraživačke plantaže za testiranje rezultata i provjeru održivosti ove proizvodnje.[13]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Genus: Jatropha L". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 5. 10. 2007. Arhivirano s originala, 28. 5. 2010. Pristupljeno 13. 8. 2010.
- ^ id=JATRO|taxon=Jatropha|access-date=27 May 2015}}
- ^ Heller, Joachim (1996). Promoting the Conservation and Use of Underutilized and Neglected Crops Volume 1: Physic Nut, Jatropha Curcas L. Bioversity International. str. 7. ISBN 9789290432784.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Jatropha Plant Gains Steam In Global Race for Biofuels
- ^ Achten WMJ, Mathijs E, Verchot L, Singh VP, Aerts R, Muys B 2007. Jatropha biodiesel fueling sustainability?. Biofuels, Bioproducts and Biorefining 1(4), 283-291.[1] doi:10.1002/bbb.39The Jatropha Archives
- ^ Achten WMJ, Verchot L, Franken YJ, Mathijs E, Singh VP, Aerts R, Muys B 2008. Jatropha bio-diesel production and use. (a literature review) Biomass and Bioenergy 32(12), 1063-1084.[2] doi:10.1016/j.biombioe.2008.03.003The Jatropha Archives
- ^ Jongschaap REE, Blesgraaf RAR, Boogaard TA, Van Loo EN, Savenije HHG. The water footprint of bioenergy from Jatropha curcas L. Proc Nat Acad Sci USA 106(35)E92.
- ^ doi:10.1073/pnas.0907272106
- ^ World Agroforestry Centre (2007) When oil grows on trees[mrtav link] World Agroforestry Centre press release. 26 April 2009.
- ^ Igbinosa OO, Igbinosa EO and Aiyegoro OA (2009) Antimicrobial activity and phytochemical screening of stem bark extracts from Jatropha curcas (Linn). African Journal of Pharmacy and Pharmacology Vol. 3(2). pp. 058-062
- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ K. Becker, V. Wulfmeyer, T. Berger, J. Gebel, and W. Münch: "K. Becker1, V. Wulfmeyer2, T. Berger3, J. Gebel4, and W. Münch", Earth system dynamics, 4, 237-251, 2013.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]