Jazavčar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Smooth Dachshund Portrait.jpg

Jazavčar (njem. Dachshund Dachs-jazavac, Hund-pas ili Dackel/Teckel) je rasa domaćeg lovačkog psa, porijeklom iz Njemačke. Današnji jazavčari se koriste za jamarenje glodavaca i lisica, ali i za lov na sitniju divljač kao što su zečevi, jazavce i sl. Danas su jazavčari jedna od najpopularnijih rasa pasa u svijetu, cijenjeni za njihovu karakterističnu odanost i hrabrost.

Kratkodlaki jazavčar

Historija[uredi | uredi izvor]

Neki historičari i kinolozi kažu da su psi slični današnjim jazavčarima postojali u Egiptu, prije oko 5000 godina, koje su egipćani koristili za lov na sitnu divljač, kao danas. Današnji jazavčari su potomci Francuskih baseta, pinčera i terijera, Prvi jazavčari su nastali u 18. ili 19. stoljeću, tada su bili poznati kao Dachs Kriecher-i (njem. Dachs-jazavac, kreichen-puzati) ili Dachs Krieger (njem. Dachs-jazavac, Krieger-ratnik, borac).

Izgled[uredi | uredi izvor]

Jazavčari imaju jako specifičan izgled i građu. Imaju jako kratke noge, dug vrat i izdužena leđa. Ta građa je potrebna zbog primarne upotrebe jazavčara, naime oni se danas najviše koriste ja jamarenje, vrsta lova u kojem se pas spusti u jazbinu neke životinje, najčešće jazavca, lisice ili zeca, i pas potom uhvati, ili goni životinju na površinu, gdje ju lovac ustrijeli. Samim tim, jazavčarima su potrebne kratke noge kako bi se što lakše kretali u jazbinama. Postoje 2 veličine, standardna i minijaturna. Standardni jazavčari imaju prosječnu težinu od oko 8-15 kg. A minijaturni oko 6 kg.

Dlaka[uredi | uredi izvor]

Oštrodlaki jazavčar.

Postoji mnogo varijacija boje kod jazavčara, mogu biti jednobojni ili dvobojni. Jednobojni jazavčari su uglavnom crvenkasto-smeđe boje, ali i dvobojni crni sa paležom. Takođe može biti više kombinacija boja, nekad mogu biti i bijeli. Postoje tri varijacije dlake, kratka dlaka, oštra ili gruba dlaka i duga dlaka.

Zdravstveni problemi[uredi | uredi izvor]

Najveći zdravstveni problem jazavčarima je njihova specifična građa zbog koje često imaju problema sa kretanjem i sa leđima, u kasnijim godinama života. Pored toga, česti su problemi sa očima (katarakte, retinalne atropije, glukome i sl.). Također mnogo jazavčara ima problem sa gojaznosću.

Reference[uredi | uredi izvor]