Jean-François Champollion

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jean-François
Jean-François Champollion
Rođenje (1790-12-23) 23. decembar 1790.
Figeac, Francuska
Smrt4. mart 1832(1832-03-04) (41 godina)
Pariz, Francuska

Jean-François Champollion (23. decembar 1790 – 4. mart 1832) bio je francuski istraživač i lingvista. Poznat je po tome što je prvi dešifrovao egipatske hijeroglife sa "Ploče iz Rosette", te je time stvorio osnove za proučavanje historije starog Egipta.

Život[uredi | uredi izvor]

Rođen je kao sin trgovca knjigama Jacques Champolliona. Njegovo obrazovanje su poremetili nemiri tokom Francuske revolucije. Sa 13 godina, započeo je učiti razne orjentalne jezike. Sa 17 godina je uspješno dokazao uzajamnu sličnost između koptskog pisma i hijeroglifa. Uglavnom je bio samouk, a ponekad je angažovao jednog privatnog učitelja. Već sa 18 godina poznavao je osam starih jezika. Izuzimajući nekoliko putovanja u Italiju, te veliku ekspediciju u Egipat, Champollion je živio uglavnom u Francuskoj, u Grenoblu i Parizu.[1]

U martu 1801. seli se zajedno s bratom Jacques-Josephom, koji je kasnije postao profesor starogrčkog jezika, u Grenobl, gdje se i dalje usavršava te razvija interesovanje za egipatsku historiju. Zajedno s njim, oči cijele Francuske su bile uprte u Egipat zbog povratka Napoleona Bonaparte sa osvajanja Egipta. Nedugo zatim, 1802. susreće poznatog matematičara Fouriera, koji se tek vratio iz Egipta, a koji mu pokazujući svoju zbirku pronalazaka koju je donio sa sobom, naglašava da tajanstvene hijeroglife niko ne može da pročita.

Champollion uporno izučava jezike, posjećujući u periodu od novembra 1804. do augusta 1807. novootvoreni licej, te usprkos svom lošem zdravlju prati učenja i veoma obiman nastavni plan. Studij završava u augustu 1807, kada ga primaju kao člana Akademije u Grenoblu. Tokom 1807 do 1809. studira u Parizu, gdje proširuje svoje znanje starih jezika, ponajprije arapskog, perzijskog i koptskog.

Ploča iz Rosette[uredi | uredi izvor]

Ploča iz Rosette

U Parizu počinje raditi na ploči iz Rosette, te je na njoj zasnovao demotski alfabet, kojim je uspješno dešifrovao napise na papirusima koji nisu bili napisani hijeratskim pismom. Godine 1810. nudi mu se mjesto profesora na Univerzitetu u Grenoblu što on prihvaća. Decembra 1818. ženi se sa Rosine Blanc. Zbog političkih razloga seli se ponovo u Pariz jula 1821. Gotovo cijeli život se borio protiv nepravde i ljubomore svojih kolega. Polako počinje shvatati, na osnovu izučavanja ploče iz Rosette, da hijeroglifi ne sadrže samo znakove za riječi, kako je prvobitno shvatano, nego pojedini hijeroglifi su znakovi za slova, drugi su kombinacija nekoliko slova, neki su cijele riječi, dok su neki gotovo van konteksta.

Već septembra 1822. uspjeva kvantitativnom analizom simbola sastaviti kompletan sistem dešifrovanja hijeroglifa. Dana 27. septembra 1822. svoja istraživanja prezentira pred članovima Akademije za pismo i literaturu u Parizu, koji sa skepskom dočekuju njegove rezultate. Optuživali su ga za plagijat. Svoje radove publicira oktobra 1822.[2]. Kasnije Champollion putuje u Italiju u Torino, gdje traži egipatske natpise. Usput dešifruje tzv. Kraljevski papirus iz Torina, jednu kompletnu hronološku listu egipatskih faraona. Ovo je jedno vrijeme krio, jer se bojao da Crkva ne otkrije njegove rezultate koji su dokazivali da tadašnje crkveno računanje vremena uopće nije tačno. Od augusta 1828. do decembra 1829. on predvodi ekspediciju u Egipat uzduž rijeke Nil. Pri tom otkriva mnoge dokaze o staroegipatskoj prošlosti.

Umire 4. marta 1832. u svojoj 41. godini zbog moždanog udara. Pokopan je na groblju Père Lachaise u Parizu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ ZDF: „Das Rätsel um die Erschaffung der Welt lösen“ Arhivirano 7. 3. 2010. na Wayback Machine, 27. august 2006
  2. ^ Pismo Champolliona M. Dacieru sekretaru Instituta, poznato kao Pismo gospodinu Dacieru