Jezerska zlatovčica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jezerska zlatovčica
Arctic Char.jpg
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredActinopterygii
PotklasaNeopterygii
InfraklasaTeleostei
NadredOstariophysi
RedSiluriformes
PorodicaSalmonidae
RodSalvelinus
VrstaSalvelinus alpinus

Jezerska zlatovčica (lat. Salvelinus alpinus) jest riba iz porodice salmonida.

Opis[uredi | uredi izvor]

Jezerska zlatovčica ima vrlo sitne krljušti, koje čvrsto naliježu na tijelo pa ih je stoga teško i uočiti, a još teže skinuti. Prvi zrakovi u grudnim, trbušnim perajama, kao i u podrepnom peraju su bijele boje. Leđa su zelenkasto-crne boje, bokovi tijela srebrenkasti a trbuh je bijel. U periodu mrijesta, boja tijela se donekle mijenja. Na tijelu postoje rijetko raspoređene krupne rozkaste pjege. Jedinke ove vrste mogu narasti i do 75 cm i dostići težinu do 10 kg, ali su obično manje od pola metra.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta živi u moru, a u periodu mrijesta migrira u slatke vode. Međutim, postoje i nemigratorne, slatkovodne forme ove ribe, kao one koje su naseljene u Bohinjskom i Velikom Plivskom jezeru. Ona je tipični stanovnik hladnih i kisikom bogatih voda. Jezerska zlatovčica je veoma značajna i interesantna za sportski ribolov. Mlađ ove vrste se uzgaja i u Bosni i Hercegovini i pušta u jezera i vodene akumulacije u kojima su povoljni uslovi za njen život.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Zlatovčica spolno sazrijeva u starosti od 3 do 5 godina. Mrijesti se na pjeskovitom i šljunkovitom dnu jezera, od oktobra do januara. Prilazi uz obalu gdje polaže 3.000 do 6.000 jajašaca ikre, koja u dijametru imaju oko 5 mm. Razvoj embriona u jajnim opnama traje 65 do 72 dana. Mlađ se u početku hrani planktonom, a ubrzo prelazi na insekte i sitnu ribu kao glavne dijelove ishrane.