Katedralna crkva u Trebinju

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Katedralna crkva Mala Gospa, Trebinje.jpg

Katedralna crkva Blažene Djevice Marije – Mala Gospa, općina Trebinje, Bosna i Hercegovina, katolička je crkva u biskupiji trebinjsko-mrkanskoj. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Nacionalni spomenik sastoji se od objekta Katedralne crkve, postojećeg zvonika i pokretnog naslijeđa.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u centru grada Trebinja, u neposrednoj blizini gradskog parka.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nakon uspostave austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, uređena je i katolička crkvena organizacija. Papa Leon XIII utemeljuje Vrhbosansku mitropoliju, koju sačinjavaju Vrhbosanska nadbiskupija sa sjedištem u Sarajevu, Mostarsko-duvanjska biskupija sa sjedištem u Mostaru (u koju je uključena i Trebinjska biskupija) i Banjalučka biskupija sa sjedištem u Banjoj Luci.

Opis[uredi | uredi izvor]

Gradnja započeta je 1880. godine. Pripada tipu jednobrodne crkve sa transeptom (poprečnim brodom) i polukružnom apsidom. Vanjske dimenzije crkve iznose: dužina je cca 29,00 m, širina na dijelu transepta je cca 15,50 m, a na dijelu broda cca 9,30 m. Visina crkve, mjerena od zemljišta do početka krovne strehe, iznosi cca 11,80 m, a visina, mjerena od zemljišta do krovnog sljemena, iznosi cca 15,00 m.

Zvonik se nalazi na udeljenosti od cca 3,00 m. Njegove dimenzije u temelju iznose cca 3,0 x 3,5 m, dok mu je visina cca 7,8 m. Izrađen je 1928. god. od pravilno tesanih kamenih blokova.

Unutrašnjost crkve je ukrašena pilastrima, profiliranim vijencima i kasetiranom tavanicom. Pod crkve je u cjelini prekriven kamenim pločama.

Vilko Šeferon je tridesetih godina 20. stoljeća oslikao prostor apside, te pročelje na zapadnom zidu crkve, iznad prostora apside. Oslikani prostor apside se može podijeliti na dva dijela, oslikana kalota apside i oslikani friz.

U unutrašnjosti crkve se primjećuju brojni umjetnički radovi – nekoliko skulptura, kao što su skulpture sv. Benedikta i skulptura Blažene Djevice Marije, te nekoliko slika. Slike su u crkvu donesene iza 1995. godine, a radovi su nekolicine hrvatskih umjetnika.

U trebinjskoj crkvi se čuva manja zbirka misnog posuđa.

Godine 2000. izvršena je restauracija fasade crkve, enterijera kao i župne kuće.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ivica Puljić, Tisuću godina trebinjske biskupije, Vrhbosanska visoka teološka škola, Sarajevo, 1988.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Katedralna crkva u Trebinju" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 11. 2016.[mrtav link]