Knezovi Zrinski

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Knezovi Zrinski
Grb Petra Zrinskog zg katedrala 210209.jpg
Države Hrvatska
Roditeljska dinastija Šubići
Osnovana 1347.
Izumrla 1703.
Nacionalnost Hrvati

Zrinski su hrvatska plemićka porodica koja je tokom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. vijeka značajno uticala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Porodica vuče porijeklo od starog hrvatskog plemena Šubića, čiji su starješine postali knezovi Bribirski, i zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih povlaštenih plemena sklopili 1102. godine državni ugovor (Pacta Conventa) s ugarskim kraljem Kolomanom iz dinastije Arpadovića.

Sredinom 14. vijeka pripadnici porodice bili su prisiljeni napustiti svoju historijsku postojbinu, Bribir kod Skradina, odnosno Ostrovicu, te novo sjedište uspostavljaju u utvrđenom gradu Zrinu, smještenom iznad Zrina na Zrinskoj gori, zapadno od Hrvatske Kostajnice, po kojem se i počinju nazivati Zrinski.

Ruševine utvrde Zrin

U 16. vijeku porodica doživljava uspon zahvaljujući ponajprije umješnosti Nikole Šubića Zrinskog, poznatog po svojoj borbi protiv Osmanlija i pogibiji u bitki kod Sigeta u južnoj Mađarskoj 1566. godine. Tada sjedištem kneževske porodice postaje utvrđeni grad Čakovec u Međimurju, na krajnjem sjeveru Hrvatske. Iz porodice su proizašla četiri hrvatska bana.

Nasilni kraj Zrinskih u drugoj polovini 17. vijeka uzrokovan je sukobom s bečkim dvorom, poznatim kao Zrinsko-frankopanska urota. Posljednji ban iz porodice, Petar, ubijen je u austrijskom Wiener Neustadtu 30. aprila 1671. godine zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom. Njegova žena Katarina, te sin Ivan Antun, ostatak svojih života proveli su zatvoreni u tamnici.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Lik Nikole III Zrinskog na taliru kovanom u utvrdi Gvozdansko kod Zrina

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]