Komodski varan
Komodski varan | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Sauropsida |
Red | Squamata |
Podred | Sauria |
Porodica | Varanidae |
Rod | Varanus |
Vrsta | Varanus komodoensis |
Dvojno ime | |
Varanus komodoensis Ouwens, 1912 |
Komodski varan[1] ili Komodo zmaj (latinski: Varanus komodoensis) poznat još kao Komodo Monitor, Komodo otočni Monitor, "Ora" (za urođenike Komodo otoka), je najveći živi gmizavac na Zemlji. Može narasti do 3 metra (10 stopa) i težiti od 80 do 150 kg. Te velike dimenzije pripisuju se sporom metabolizmu ovog guštera što zahtijeva veliki želudac životinje, te fenomenu otočnog gigantizma što je poslijedica izostanka drugih sisara mesoždera koji bi konkurisali varanu u otočnoj ekološkoj niši. Stoga su ti gušteri zbog svoje veličine alfa predatori i dominantni su u ekosistemu u kojem žive. Spadaju u rod varana.
Ishrana
[uredi | uredi izvor]Ova vrsta je, kao i gotovo svi varani, mesožder no prvenstveno strvinar. Zna loviti i živi plijen tako da se prikrada, a kada se dovoljno približi naglo potrči prema plijenu (komodo varan može dostići brzinu od 20 km/h) te ga zgrabi snažnim ugrizom. Varani nemaju otrov kao, recimo, zmije, ali je njihov ugriz uprkos tome skoro u pravilu smrtonosan. Razlog tome je veliki broj bakterija u njihovoj slini, od kojih su neke smrtonosne jer uzrokuju infekciju rana.
Komodo varan najčešće odmah ubije plijen, no ako ga ne uspije ubiti, ima neobičnu taktiku. On uporno slijedi svoju žrtvu, i kada je puno brža od njega. Uporno, ponekad danima, ide njenim tragom u očekivanju, da će žrtva stradati od infekcije. To se, gotovo u pravilu, i dogodi. Ako i nije još uginula od baktremije, u međuvremenu je dovoljno oslabila da je varan bez problema savlada i pojede. Komodo varani se međusobno bore za plijen, no ne stradavaju od ugriza jer su otporni na bakterije koje žive u njihovim ustima.
Komodo varani jedu bilo koju životinju koju pronađu i mogu savladati, od veličine divlje svinje, jelena, manjih sisara, a zabilježene su i ljudske žrtve. Ipak najčešće se hrane raznim strvinama koje pronalaze u svom staništu. Također su zabilježeni slučajevi iskopavanja ljudskih trupala iz lokalnih groblja (u blizini njihovog prirodnog staništa) koja nisu bila zakopana dovoljno duboko. Kako napadaju sve što su u stanju savladati, i mlade komodo varane doživljavaju kao plijen.
Tokom prošlog vijeka je dosta osoba stradalo od ugriza varana. Dio ljudi koji su preživjeli njihov ugriz u pravilu su preboljeli vrlo teške oblike sepse kao posljedicu varanove otrovne sline.
Razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Parenje varana se odvija između maja i augusta, a jaja polažu u septembru. Ženka leže jaja u zemlji ili brlozima. Jaja su zaštićena, no mladunčad (100g/40 cm) su ugrožena od trenutka kad se izlegu iz jaja, nerijetko i od vlastite majke. Instinktivno se odmah pokušavaju popeti na najbliže stablo jer su tamo relativno sigurna od svojih velikih srodnika s obzirom da se kada dosegnu određenu veličinu i težinu, više ne mogu penjati. Za to vrijeme hrane se insektima, ptičijim jajima i manjim gmizavcima. Komodo varanima treba oko 5 godina da narastu 2 metra, a mogu živjeti do 50 godina.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Danas živi oko 6.000 komodo varana koji nastanjuju Male sundske otoke, Indoneziju, uključujući i otok Komodo (1.700), Rinku (1.300), Gili Montag (100) i Flores (možda 2.000).
Zbog njihove zaštite 1980. godine je osnovan je Nacionalni park Komodo.
Zanimljivo
[uredi | uredi izvor]Evropljani su se prvi put sreli s komodo varanima 1910. godine.
Zbog njihove veličine i doista zastrašujućeg izgleda Englezi su im dali naziv "dragon", što znači "zmaj". Međutim, neki stručnjaci koji se bave mitologijom smatraju mogućim, da porijeklo srednjevjekovnih priča o zmajevima zapravo potiče s otoka Komodo. Smatraju, da su još u davna vremena kineski mornari, sa svojih krstarenja vodama današnje Indonezije, donijeli priče o komodo varanima do arapskih trgovaca i da su oni poslužili kao podloga pričama o zmajevima.