Korisnik:MinjonMinjon/Mara Matějovska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mara Matějovska (rođ. Hornuns) bila je žena poznatog kompozitora i profesora Franje Matějovskog. Osim podataka koji svjedoče o njenom profesionalnom muzičkom obrazovanju stečenom na konzervatorijiskim studijama svoj doprinos donosi na brojnim muzičkim poljima, od kojih se ističu njena karijera solo pjevačice, pijanistice, muzičke pedagoginje i kompozitorice, time se svrstavajući među muzički najuticajnije žene na domaćoj muzičkoj sceni. Odmah po dolasku u Sarajevo 1905. postaje aktivna članica Srpskog pravoslavnog crkvenog pjevačkog društvaSloga, na čijim je koncertima često nastupala kao pijanistica ili solo pjevačica. Bila je učesnica i na brojnim drugim okupljanjima različitih pjevačkih društava poput Männersangverein, Muslimansko kulturno-pjevačko društvo Gajret. Nakon otvaranja Muzičke škole Františeka Matějovskog gdje počinje raditi kao profesorica klavira. Svoju pedagošku djelatnost nastavlja i nakon završetka Drugog svjetskog rata, gdje je radila kao nastavnica klavira u Gradskoj nižoj školi u Sarajevu. U umjetničkom liku Mare Matějovske, pored brojnih novinskih napisa, pronađena je i zaostavština njenog supruga, koja se čuva u Historijskom arhivu Sarajevo. Unutar te zaostavštine nalazi se ukupno 16 kutija, u sklopu kojih se nalazi i dio građe vezan za Maru Matějovsku. U pronađenoj građi nalaze se njene kompozicije i rukopisi. Analizom autografa ustanovljeno je da je pomagala kompozitorski rad svog supruga u vidu sređivanja i prepisivanja njegovih partitura.

Kompozicioni opus[uredi | uredi izvor]

Mara i Franjo Matějovski često su bili inspirisani istim motivima, koje su komponovali na dva različita načina. To se može uočiti u kompoziciji Kradem ti se, koja je u verziji Matějovskog pisana za tenor ili kontraalt uz pratnju klaviru, dok je Marina verzija pisana za klavir 2-ručno. Stvarali su i istoimene kompozicije u kojima se obično radilo o tematici posvećenoj kulturno-društvenim udruženjima i pjevačkim društvima, pa su u opusima nastajala djela poput Sloginog kola, Prosvjetinog kola i sl. Ova činjenica govori o njihovoj međusobnoj upućenosti u kreativni aspekt drugog. Mara Matějovska iza sebe ostavlja kompozitorski trag koji je ostao zapažen u historiji muzike Bosne i Hercegovine. Forme kojima se najviše posvećivala pripadale su polju klavirske minijature ili pjesama za glas i klavir, dok je u arhivu pronađeno samo nekoliko kompozicija raspisanih za orkestar. Jedan dio opusa posvećen je obradama narodnih kola i narodnih pjesama, te prigodnim kompozicijama. U ostavštini su pronađene ostale kompozicije: Mara ima za klavir, Moj dilbere za klavir, Odkud tebi lepa Maro za klavir, Tamo daleko za klavir, obrade sevdalinki Oj kiša ide, Kad puhnuše vjetrovi, Deder dušo, deder kaži, Oj kad tebi, U mom selu, Ej moj čardače za solo glas i klavir, Iz moje domovine za kamerni ansambl, Omani djevojko za orkestar, Pašića kolo za orkestar.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Paćuka, Lana. Ženski identiteti u muzičkom životu Austrougarskog Sarajeva. Sarajevo: Dobra knjiga, 2019.

Reference[uredi | uredi izvor]