Kvadrat (algebra)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kvadrat je drugi stepen nekog broja ili izraza. Dobija se tako što pomnožimo broj samim sobom.

Kvadrat izraza

  • kvadrat binoma, kvadrat zbir ili kvadrat razlike

  • zbir i razlika kvadrata

Potpuni kvadrat predstavlja niz brojeva ,koji predstavljaju kvadrate nekih prirodnih brojeva

Pitagorejske trojke su brojevi koji zadovoljavaju uslov. Ima ih beskonačno mnogo.

Određivanje kvadratnog broja[uredi | uredi izvor]

Kvadratni broj je jedan od prirodnih brojeva 1, 4, 16, 25...
Lako se može ustanoviti relacija između uzastopnih članova niza. Ako kvadratu nekog broja dodamo dvostruki taj broj uvečan za 1 dobijamo sljedeći član niza.
Primjer
Kvadrat broja čija je cifra jedinica 5 određujemo tako sto broj ispred 5 pomnožimo sa njemu sljedečim brojem i tom proizvodu dopišemo 25.
Ako su poznate algebarske relacije
uvrstimo
Može se koristiti kao kvadrat broja ako se zna
Malo teže je za
Lako se pamte kvadrati čija je cifra jedinica 0.
Kako je
imamo
Brojeve izmedju 40 i 60 upoređujemo sa brojem 50
Ovo pravilo se moze primjeniti za brojeve izmedju 2 i 29. Kako znamo da je kvadrat nekog broja jednak četvrtini kvadrata dvostrukog tog broja imamo
Slično je sa brojevima 82 do 98 koji se dijele sa 2 pa je njihov kvadrat 4 puta veci.
Za brojeve od 90 do 110 primjenjujemo pravilo
Kvadrati cijelih brojeva uvijek završavaju sa ciframa 0,1,4,5,6,9 a nikada sa 2,3,7. Ovo je dovoljan ali ne i potreban uslov da bi broj bio kvadratni, jer broj može završavati nekom cifrom prvog niza a da nije kvadrat, a cio broj ako se ne završava nekom od tih cifri ne može biti kvadrat.
Interesantno je da dvocifrenih završetaka kvadrata ima 22. To su: 00, 01, 04, 09, 16, 21, 24, 25, 29, 36, 41, 44, 49, 56, 1,64, 69, 76, 81, 84, 89, 96. Ovo je značajno kod istraživanja odnosa brojeva.
Primjer
Ako nas interesuje da li kvadrat oduzet ili dodat od nekog broja daje kvadrat?
Ako želimo naći broj takav da je također kvadrat.
Iz navedenih brojeva vidimo da se mora zavrsavati sa 00, 25, 56, ili 81.
Kvadrat se može završavati sa parnim brojem nula. ali ne i sa više od 3 četvorke
je najmanji takav broj, a sljedeči takav broj je zatim 538 pa 962.
Uopšte broj ili ima kvadrat koji se završava sa ciframa 444.
Kod automorfnih brojeva postoji klasa brojeva kod cijih su kvadrata n posljednjih cifara isti kao kod samog broja.
Za n=1 svaki broj koji završava sa 5 ili 6 kvadrat također završava sa 5 ili 6.
Za n=3 ako se brojevi zavrsavaju sa 376 ili 625 kvadrat također završava sa 376 ili 625.
Postoje također brojevi koji završavaju sa 000 ili 0001. Njihovi kvadrati se završavaju tim ciframa.
Postoje relacije koje sadrže kvadrate.
Broj 2025 je kvadrat kao i broj koji nastaje ako uvečamo njegove cifre za 1 tj broj 3136
Istu osobinu ima i broj 25
Premještajuci cifre brojeva 65 imamo
Ovo je jedini dvocifreni broj koji zadovoljava rekaciju ovog tipa.
Postoji 83 broja čiji kvadrati sadrže svih 9 cifari sem nule bez ponavljanja.
Primjer
a 87 koji sadrze i nulu. Tj.
Postoji nekoliko relacija koje pokazuju da razlika dva kvadrata može biti jednaka broju koji sadrži svih devet cifara uzetih samo jednom.
Svaki neparni broj veči od 1 i svi parni djeljivi sa brojem 4 sem broja 4 mogu se izraziti kao razlika kvadrata.
Brojevi koji sadrže svih 9 cifri u rastučem ili opadajučem nizu mogu se izraziti kao razlika 2 kvadrata.
9 cifara možemo permutovati na 362880 načina, od kojih je 90720 brojeva oblika . To su brojevi koji se završavaju sa 02, 06, 14...98. Ne mogu se izraziti kao razlika kvadrata.
Sa brojevima 1 i 4 ima 90722 broja koji se ne mogu izraziti kao razlika kvadrata. Preostalih 272158 brojeva mogu se izraziti kao razlika kvadrata.
Proizvod zbira dva kvadrata sa drugin zbirom dva kvadrata uvijek je jednak zbiru dva kvadrata.
Svaki prirodni broj može se izraziti kao zbir ne vise od 4 kvdrata.
Dokaz ove teoreme dao je Lagrange. Teorema se po njemu zove Lagrangeova teorema.
Moguce je imati 3 cjelobrojna kvadrata, takva da su njihovi zbirovi po parovima kvadrati.
Primjer
Ovo znači da kvadar 44*117*240 ima strane cije su dijagonale cijeli brojevi
Da bi zbir 2 cjelobrojna kvadrata bio kvadrat cijelog broja potrebno je da , , imaju oblik.
To su Pitagorine trojke brojeva za m, n, k za proizvoljne prirodne brojeve.
Zbir kvadrata uzastopnih brojeva moze biti kvadrat broja.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]