| Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Kvadrat je drugi stepen nekog broja ili izraza. Dobija se tako što pomnožimo broj samim sobom.
Kvadrat izraza
- kvadrat binoma, kvadrat zbir ili kvadrat razlike
Potpuni kvadrat predstavlja niz brojeva ,koji predstavljaju kvadrate nekih prirodnih brojeva
Pitagorejske trojke su brojevi koji zadovoljavaju uslov.
Ima ih beskonačno mnogo.
- Kvadratni broj je jedan od prirodnih brojeva 1, 4, 16, 25...
- Lako se može ustanoviti relacija između uzastopnih članova niza. Ako kvadratu nekog broja dodamo dvostruki taj broj uvećan za 1 dobijamo sljedeći član niza.
- Primjer
- Kvadrat broja čija je cifra jedinica 5 određujemo tako sto broj ispred 5 pomnožimo sa njemu sljedećim brojem i tom proizvodu dopišemo 25.
- Ako su poznate algebarske relacije
- uvrstimo
- Može se koristiti kao kvadrat broja ako se zna
- Malo teže je za
- Lako se pamte kvadrati čija je cifra jedinica 0.
- Kako je
- imamo
- Brojeve izmedju 40 i 60 upoređujemo sa brojem 50
- Ovo pravilo se moze primjeniti za brojeve izmedju 2 i 29. Kako znamo da je kvadrat nekog broja jednak četvrtini kvadrata dvostrukog tog broja imamo
- Slično je sa brojevima 82 do 98 koji se dijele sa 2 pa je njihov kvadrat 4 puta veci.
- Za brojeve od 90 do 110 primjenjujemo pravilo
- Kvadrati cijelih brojeva uvijek završavaju sa ciframa 0,1,4,5,6,9 a nikada sa 2,3,7. Ovo je dovoljan ali ne i potreban uslov da bi broj bio kvadratni, jer broj može završavati nekom cifrom prvog niza a da nije kvadrat, a cio broj ako se ne završava nekom od tih cifri ne može biti kvadrat.
- Interesantno je da dvocifrenih završetaka kvadrata ima 22. To su: 00, 01, 04, 09, 16, 21, 24, 25, 29, 36, 41, 44, 49, 56, 1,64, 69, 76, 81, 84, 89, 96. Ovo je značajno kod istraživanja odnosa brojeva.
- Primjer
- Ako nas interesuje da li kvadrat oduzet ili dodat od nekog broja daje kvadrat?
- Ako želimo naći broj takav da je također kvadrat.
- Iz navedenih brojeva vidimo da se mora zavrsavati sa 00, 25, 56, ili 81.
- Kvadrat se može završavati sa parnim brojem nula. ali ne i sa više od 3 četvorke
- je najmanji takav broj, a sljedeći takav broj je zatim 538 pa 962.
- Uopšte broj ili ima kvadrat koji se završava sa ciframa 444.
- Kod automorfnih brojeva postoji klasa brojeva kod cijih su kvadrata n posljednjih cifara isti kao kod samog broja.
- Za n=1 svaki broj koji završava sa 5 ili 6 kvadrat također završava sa 5 ili 6.
- Za n=3 ako se brojevi zavrsavaju sa 376 ili 625 kvadrat također završava sa 376 ili 625.
- Postoje također brojevi koji završavaju sa 000 ili 0001. Njihovi kvadrati se završavaju tim ciframa.
- Postoje relacije koje sadrže kvadrate.
- Broj 2025 je kvadrat kao i broj koji nastaje ako uvećamo njegove cifre za 1 tj broj 3136
- Istu osobinu ima i broj 25
- Premještajuci cifre brojeva 65 imamo
- Ovo je jedini dvocifreni broj koji zadovoljava rekaciju ovog tipa.
- Postoji 83 broja čiji kvadrati sadrže svih 9 cifari sem nule bez ponavljanja.
- Primjer
- a 87 koji sadrze i nulu. Tj.
- Postoji nekoliko relacija koje pokazuju da razlika dva kvadrata može biti jednaka broju koji sadrži svih devet cifara uzetih samo jednom.
- Svaki neparni broj veći od 1 i svi parni djeljivi sa brojem 4 sem broja 4 mogu se izraziti kao razlika kvadrata.
- Brojevi koji sadrže svih 9 cifri u rastučem ili opadajučem nizu mogu se izraziti kao razlika 2 kvadrata.
- 9 cifara možemo permutovati na 362880 načina, od kojih je 90720 brojeva oblika . To su brojevi koji se završavaju sa 02, 06, 14...98. Ne mogu se izraziti kao razlika kvadrata.
- Sa brojevima 1 i 4 ima 90722 broja koji se ne mogu izraziti kao razlika kvadrata. Preostalih 272158 brojeva mogu se izraziti kao razlika kvadrata.
- Proizvod zbira dva kvadrata sa drugin zbirom dva kvadrata uvijek je jednak zbiru dva kvadrata.
- Svaki prirodni broj može se izraziti kao zbir ne vise od 4 kvdrata.
- Dokaz ove teoreme dao je Lagrange. Teorema se po njemu zove Lagrangeova teorema.
- Moguce je imati 3 cjelobrojna kvadrata, takva da su njihovi zbirovi po parovima kvadrati.
- Primjer
- Ovo znači da kvadar 44*117*240 ima strane cije su dijagonale cijeli brojevi
- Da bi zbir 2 cjelobrojna kvadrata bio kvadrat cijelog broja potrebno je da , , imaju oblik.
- To su Pitagorine trojke brojeva za m, n, k za proizvoljne prirodne brojeve.
- Zbir kvadrata uzastopnih brojeva moze biti kvadrat broja.