Mahvashova bolest
| Mahvashova bolest | |
|---|---|
| Drugi nazivi | Hiperplazija i neoplazija glukagonskih ćelija ili adenomatoza glukagonskih ćelija |
 | |
| Fotografska slika brojnih otočića različitih veličina u gušterači pacijenta s Mahvashom bolešću | |
| Dijagnostička metoda | Genetičko testiranje |
| Frekvencija | Do kraja 2018. opisano preko 10 slučajeva |
Mahvashova bolest je autosomno recesivni, nasljedni sindrom neuroendokrinog tumora gušterače.[1] Genetski defekt koji uzrokuje Mahvashovu bolest je bialelna inaktivirajuća mutacija gena za glukagonski receptor (GCGR).[2] Mahvashovu bolest otkrili su američki ljekar Run Yu i njegove kolege 2008.[3] Mahvashova bolest je vrlo rijetka. Do kraja 2018. opisano je preko 10 slučajeva.[2][3][4][5][6][7] Mahvashska bolest se javlja i kod žena i kod muškaraca. Također naziva "hiperplazija i neoplazija glukagonskih ćelija" ili "adenomatoza glukagonskih ćelija" od strane nekih autora, ali Mahvashska bolest je poseban entitet bolesti dok su dva alternativna pojma uglavnom histološki opisi.[8] Neki pacijenti sa “hiperplazijom i neoplazijom glukagonskih ćelija” nemaju mutacije glukagon receptora.
Znakovi i simptomi[uredi | uredi izvor]
Većina pacijenata sa Mahvashskom bolešću dijagnostikuje se u odrasloj dobi. Pacijenti obično imaju nejasnu nelagodu u abdomenu. Snimanje sa CT ili MRI identifikuje veoma veliki pankreas sa jednim ili više tumora. Biohemijsko testiranje pokazuje izraženu hiperglukagonemiju (stotinu puta povišenu). Ako se tumori reseciraju, otkriva se da su to neuroendokrini tumori koji obično eksprimiraju glukagon. Na rubu tumora, hiperplazija alfa-ćelija pankreasa je pervazivna, evidentni su brojni veliki otočić koji se sastoje uglavnom od alfa-ćelija, a često su prisutni višestruki mikroadenomi i mali neuroendokrini tumori. Neuroendokrini tumor gušterače je glavni zdravstveni problem pacijenata sa Mahvashskom bolešću. Iako su tumori obično indolentni, prijavljena je smrt zbog metastaza na jetri.
Patogeneza[uredi | uredi izvor]
Mahvashova bolest je oblik reaktivne pankreasne alfa-ćelijske hiperplazije.[8] Gubitak normalne glukagonske signalizacije (posebno u jetri) zbog neaktivnog glukagonskog receptora rezultira enzimskim promjenama u jetri tako da jetra oslobađa abnormalno velike količine aminokiselina u cirkulaciju.[9] Visoka koncentracija aminokiselina u cirkulaciji (hiperaminoacidemija) stimulira alfa-ćelije pankreasa (ćelije koje normalno proizvode glukagon) da proliferiraju i proizvode i oslobađaju mnogo više glukagona. Ogromna proliferativna aktivnost alfa-ćelija pankreasa predisponira ih na stvaranje tumora.[10]
Dijagnoza[uredi | uredi izvor]
Veliki pankreas sa izraženom hiperglukagonemijom kod odrasle osobe čini dijagnozu Mahvashske bolesti vrlo vjerojatnom. Postojanje tumora pankreasa čini dijagnozu još vjerovatnijom. Histološki, hiperplazija alfa-ćelija pankreasa i mikroadenomi upućuju na dijagnozu ove bolesti. Konačna dijagnoza Mahvashske bolesti zahtijeva genetičko testiranje gena za glukagonski receptor.
Liječenje[uredi | uredi izvor]
Liječenje Mahvashove bolesti se fokusira na zbrinjavanje neuroendokrinih tumora pankreasa. Mali tumori se mogu pratiti, ali veliki moraju biti resecirani. Kako pacijenti s Mahvashskom bolešću imaju doživotni rizik od razvoja neuroendokrinih tumora pankreasa, moraju se podvrgnuti periodičnom biohemijskom testiranju i snimanju.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Mahvash disease, Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program". rarediseases.info.nih.gov. National Institutes of Health. Arhivirano s originala, 9. 12. 2018. Pristupljeno 8. 12. 2018.
- ^ a b Yu R (2018). "Mahvash Disease: 10 Years After Discovery". Pancreas. 47 (5): 511–515. doi:10.1097/MPA.0000000000001044. PMID 29702528. S2CID 13871451.
- ^ a b Zhou C, Dhall D, Nissen NN, Chen CR, Yu R (novembar 2009). "Homozygous P86S mutation of the human glucagon receptor is associated with hyperglucagonemia, alpha cell hyperplasia, and islet cell tumor". Pancreas. 38 (8): 941–6. doi:10.1097/MPA.0b013e3181b2bb03. PMC 2767399. PMID 19657311.
- ^ Sipos B, Sperveslage J, Anlauf M, Hoffmeister M, Henopp T, Buch S, Hampe J, Weber A, Hammel P, Couvelard A, Höbling W, Lieb W, Boehm BO, Klöppel G (maj 2015). "Glucagon cell hyperplasia and neoplasia with and without glucagon receptor mutations". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 100 (5): E783-8. doi:10.1210/jc.2014-4405. PMID 25695890.
- ^ Larger E, Wewer Albrechtsen NJ, Hansen LH, Gelling RW, Capeau J, Deacon CF, Madsen OD, Yakushiji F, De Meyts P, Holst JJ, Nishimura E (2016). "Pancreatic α-cell hyperplasia and hyperglucagonemia due to a glucagon receptor splice mutation". Endocrinology, Diabetes & Metabolism Case Reports. 2016: 0081. doi:10.1530/EDM-16-0081. PMC 5118975. PMID 27933176.
- ^ Gild ML, Tsang V, Samra J, Clifton-Bligh RJ, Tacon L, Gill AJ (septembar 2018). "Hypercalcemia in Glucagon Cell Hyperplasia and Neoplasia (Mahvash Syndrome): A New Association". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 103 (9): 3119–3123. doi:10.1210/jc.2018-01074. PMID 30032256.
- ^ Li H, Zhao L, Singh R, Ham JN, Fadoju DO, Bean LJ, Zhang Y, Xu Y, Xu HE, Gambello MJ (decembar 2018). "GCGR is identified by newborn screening of elevated arginine". Molecular Genetics and Metabolism Reports. 17: 46–52. doi:10.1016/j.ymgmr.2018.09.006. PMC 6171159. PMID 30294546.
- ^ a b Yu R (mart 2014). "Pancreatic α-cell hyperplasia: facts and myths". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 99 (3): 748–56. doi:10.1210/jc.2013-2952. PMID 24285676.
- ^ Solloway MJ, Madjidi A, Gu C, Eastham-Anderson J, Clarke HJ, Kljavin N, et al. (juli 2015). "Glucagon Couples Hepatic Amino Acid Catabolism to mTOR-Dependent Regulation of α-Cell Mass". Cell Reports. 12 (3): 495–510. doi:10.1016/j.celrep.2015.06.034. PMID 26166562.
- ^ Yu R, Dhall D, Nissen NN, Zhou C, Ren SG (2011). "Pancreatic neuroendocrine tumors in glucagon receptor-deficient mice". PLOS ONE. 6 (8): e23397. Bibcode:2011PLoSO...623397Y. doi:10.1371/journal.pone.0023397. PMC 3154424. PMID 21853126.