Maracaibo (jezero)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Jezero Maracaibo je djelimično spojeno sa okeanom.

Jezero Maracaibo (španski: Lago de Maracaibo) je veliko jezero na sjeverozapadu Venecuele. Ono je ujedno i zaljev, jer je preko tjesnaca Tablazo (širine 5,5 km) na sjeveru, povezan sa Venezuelanskim zalivom i Karipskim morem. U ovo jezero ulijevaju se brojne rijeke, od kojih je najveća Catatumbo. Sa površinom od 13.210 km2 nekada je bilo najveće jezero u Južnoj Americi. Geološki zapis pokazuje da je to bilo pravo jezero u prošlosti i kao takvo je jedno od najstarijih jezera na našoj planeti staro 20-36 miliona godina.[1][2] Jezero Maracaibo je glavna pomorska ruta do luka Maracaibo i Cabimas. Okolni bazen Maracaibo sadrži velike rezerve sirove nafte, što čini jezero glavnim izvorom prihoda za Venecuelu.[2][3] U ovom području živi skoro četvrtina od ukupnog broja stanovnika Venecuele.[4] Iskopani kanal daje okeanskim brodovima pristup zaljevu. 8,7 kilometara dugačak most general General Rafael Urdaneta, koji je završen 1962. godine i koji se proteže duž uvale, jedan je od najdužih mostova na svijetu.

Vremenski fenomen poznat kao munje Catatumba na jezeru Maracaibo redovno proizvodi više munja nego bilo koje drugo mjesto na planeti.[5][6]

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Pogled na jezero Maracaibo iz svemira.

Jezero Maracaibo je najveće prirodno jezero u Južnoj Americi, koje pokriva površinu od oko 13 300 km² [7] Jezero se proteže prema jugu nekih 210 km od Venezuelanskog zaliva, do najveće širine od 121 km. [7]U jezero uviru brojne rijeke od kojih je najznačajnija Catatumbo, žila kucavica za proizvode iz unutrašnjosti i kolumbijsko-venecuelanske visoravni. Vode jezera su u južnom dijelu slatke, ali su na sjeveru slane zbog jačeg utjecaja plime. Jezero je prilično plitko, osim na jugu, gdje je okruženo močvarnim nizinama. [7]Dugi niz godina, niska dubina na ušću jezera u more, široka nekih 26 km, ograničavala je plovidbu brodova s gazom većim od četiri metra. Nakon intenzivnog jaružanja dna jezera koje je počelo od 1930-ih povećana je dubina na 8 m. Nakon toga je 1957. taj kanal učvršćen 3 km dugim kamenim lukobranom, a njegova dubina povećana na 11 m, tako da danas u jezero mogu uploviti i veliki prekookeanski brodovi i tankeri. [7]

Most General Rafael Urdaneta, preko tjesnaca kod grada Maracaibo

Bazen Jezera Maracaiba je jedno od najbogatijih područja na svijetu po količinima nafte i prirodnog gasa. [7]Prve bušotine na jezeru izbušene su još 1917., danas se naftonosno polje prostire duž pojasa od 105 km na istočnoj obali, koja se širi do 32 km u vode jezera. Tako da je površina jezera izbrazdana cjevovodima, koji dovode naftu u rezervare na kopnu.

Bazen Jezera Maracaiba daje oko dvije trećine od ukupne venecuelanske naftne proizvodnje. Naftnu proizvodnju pokrenule su velike američke, britanske i holandske kompanije, ali je 1975. iskorištavanje nafnog bogatstva nacionalizirano. [7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lake Profile: Maracaibo. LakeNet.
  2. ^ a b Maracaibo, Lake Archived 2006-12-21 at the Wayback Machine.. The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition.
  3. ^ Boschetti, Tiziano; Angulo, Beatriz; Cabrera, Frank; Vásquez, Jhaisson; Montero, Ramón Luis (2016). "Hydrogeochemical characterization of oilfield waters from southeast Maracaibo Basin (Venezuela): Diagenetic effects on chemical and isotopic composition". Marine and Petroleum Geology 73: 228–248. doi:10.1016/j.marpetgeo.2016.02.020 – preko Elsevier Science Direct. 
  4. ^ "LakeNet - Lakes". www.worldlakes.org. 
  5. ^ Baverstock, Alasdair (11 March 2015). "Venezuela’s nightly lightning show". The Guardian. Pristupljeno 19 April 2015. 
  6. ^ Albrecht, R. I.; Goodman, S. J.; Buechler, D. E.; Blakeslee, R. J.; Christian, H. J. (2016). "Where are the lightning hotspots on Earth?". Bulletin of the American Meteorological Society. doi:10.1175/BAMS-D-14-00193.1. 
  7. ^ a b c d e f "Lake Maracaibo". Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 23. 09. 2012.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]