Marijana Austrijska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Marijana Austrijska
Retrato de la reina Mariana de Austria, by Diego Velázquez.jpg
Kraljica Kastilje i Leona, Aragona, Valencije, Majorke i Napulja
Supružnik Filip IV, kralj Kastilje
Djeca Margareta Terezija Kastiljska
Karlo II, kralj Kastilje
Dinastija Habsburg
Otac Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva
Majka Marija Ana Kastiljska
Rođenje 22. decembar 1634.
Bečko Novo Mjesto
Smrt 16. maj 1696.
Madrid

Marijana Austrijska (Marija Ana Austrijska; 22. decembar 1634 - 16. maj 1696) je bila kastiljsko-aragonska kraljica kao supruga kralja Filipa IV i III, svoga dajdže.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Nadvojvotkinja Marijana bila je druga od šestero djece Ferdinanda III, cara Svetog Rimskog Carstva, i Marije Ane Kastiljske. Od njih šestero, starost su doživjeli samo Marijana i Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva.

Brak[uredi | uredi izvor]

Habsburgovci su se generacijama vjenčavali s vrlo bliskim srodnicima; ta sudbina nije zaobišla na Marijanu. S 11 godina je bila zaručena za kastiljsko-aragonskog prijestolonasljednika, Baltazara Karla, svoga prvog rođaka. On je umro tri mjeseca nakon zaruka. Filip je ostao bez jedinog sina, s kćerkom Marijom Terezijom kao prijestolonasljednicom, a Marijana bez zaručnika, pa je odlučeno da će Filip oženiti Marijanu. Brak je sklopljen 1649. godine. Imali su petero djece, tri sina i dvije kćerke, od kojih su samo buduća carica Margareta Terezija i budući kastiljsko-aragonski kralj Karlo II preživjeli djetinjstvo. Karlo je bio teže fizički i lakše psihički retardiran, što je bila posljedica neprestanog incesta u porodici.

Udovištvo[uredi | uredi izvor]

Po Filipovoj smrti 1665. godine, Marijanin sin Karlo je postao kralj, a ona njegov regent. Marijana je de facto vladala španskim zemljama sve do 1677. godine, kada ju je iz Madrida istjerao Filipov vanbračni sin, Juan José de Austria, zbog moći koju su uživali njeni savjetnici. Otišla je u Toledo i vratila se u Madrid tek nakon smrti Juana Joséa 1679. godine.

Iako se dobro slagala s prvom snahom, Marijom Ludovikom Orleanskom, njen odnos s drugom, Marijom Anom Nojburškom, bio je težak. Između ostalog, nisu se slagale po pitanju nasljednika španskih kruna. Kraljica Marijana je posljednjih godina svoga života radila na tome da krune španskim zemalja naslijedi njen praunuk, Josip Ferdinand od Bavarske (čija su majka i nana umrle prije Marijane). On je umro tri godine nakon nje, tako da ona nema potomaka danas. Marijana je umrla od raka dojke.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: