Milan Kundera

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milan Kundera
Rođenje (1929-04-01) 1. april 1929.
Smrt11. juli 2023(2023-07-11) (94 godine)
ZanimanjeKnjiževnik
Značajna djela
Šala
Nepodnošljiva lahkoća postojanja

Milan Kundera bio je češko-francuski[1] književnik. Poznat je po proznom djelu Smiješne ljubavi, napisanom 1969. Komercijalni uspjeh postigao je knjigom Nepodnošljiva lahkoća postojanja, objavljenom 1984.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1929. u češkoj građanskoj porodici. Njegov otac, Ludvík Kundera, svojedobno učenik kompozitora Leoša Janáčeka, bio je češki muzikolog i pijanist te kasnije i rektor Janáčekove muzičke akademije u Brnu od 1948. do 1961. Naučio je svirati klavir od oca i kasnije se upisao na studij muzikologije i kompozicije. Muzikološki utjecaji i reference brojni su u njegovom književnom opusu.

Godine 1945. kao gimnazijalac preveo je pjesmu ruskog pjesnika Vladimira Majakovskog, koja je objavljena u časopisu Gong. Svoje prve pjesme, vjerovatno pod utjecajem svog bratića, književnika Ludvíka Kundere, objavio je u časopisu Mladé archy 1946.

Kundera je, također, u Pragu studirao književnost i estetiku, ali je nakon dva semestra prešao na prašku filmsku akademiju, gdje je slušao predavanja iz režije i scenaristike. Nakon što je 1952. diplomirao, ondje je počeo predavati svjetsku književnost.

Pripadao je generaciji mladih Čeha koji su stekli malo ili nimalo iskustva s predratnom demokratskom Čehoslovačkom Republikom. Na njihovu ideologiju znatno su utjecala iskustva Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije; tako se 1948. Kundera – još mladić – pridružio vladajućoj Čehoslovačkoj komunističkoj partiji. Godine 1950. on i još jedan češki pisac, Jan Trefulka, isključeni su iz nje zbog "antipartijske djelatnosti". Obojica su književno obradila taj incident: Kunderu je on nadahnuo za glavnu temu romana Šala (1967).

Kundera je ponovo primljen u Komunističku partiju 1956. da bi naposljetku po drugi put iz nje bio isključen 1970. Zajedno s drugim češkim umjetnicima i književnicima – poput Václava Havela – i on se angažirao u Praškom proljeću (1968), kratkom razdoblju reformističkog optimizma koje je ugušila sovjetska invazija na Čehoslovačku u augustu iste godine.

Kundera je i dalje ostao angažiran u reformi češkog komunizma i oštro je javno, u štampi, polemizirao s Havelom, govoreći da bi svako trebao ostati staložen, jer "nikoga još ne zatvaraju zbog mišljenja", a "važnost Praške jeseni mogla bi u konačnici biti veći od važnosti Praškog proljeća". No, na kraju je napustio svoje reformističke snove i odselio se u Francusku 1975. Bio je francuski građanin od 1981.

Djela[uredi | uredi izvor]

Počeo je objavljivati 1953. Pisao je i na češkom i na francuskom jeziku. Od 1993. pisao je na francuskom.

Romani i pripovijetke[uredi | uredi izvor]

Eseji[uredi | uredi izvor]

  • Umjetnost romana (L'art du Roman) (1985)
  • Iznevjerene oporuke (Les testaments trahis) (1992)
  • Zavjesa (Le Rideau) (2005)

Drama[uredi | uredi izvor]

  • Jacques i njegov gospodar (Jakub a jeho pán) (1975)

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]