Podbjel

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Podbjel
Podbjel
Podbjel
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Asterales
Porodica Asteraceae
Rod Tussilago
Vrsta T. farfara
Dvojno ime
Tussilago farfara
L.

Podbjel, (lat. Tussilago farfara), ostala imena: bjelokopitnjak, konjsko kopito, lepuh, lepuk, podbjelek, podbilj. Višegodišnja je biljka iz porodice Asteraceae. Cvjeta na samom kraju zime ili u rano proljeće. Jedan je od prvih proljetnih cvjetova i može se pojaviti već u februaru i cvjetati sve do aprila.

Cvijet podbjela se pojavljuje prije lista
Podbjel bez cvjetova
Sjeme podbjela slično je maslačku

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Raste na glinenom tlu uz potoke, jarke ili nasipe uz obale rijeka kao i na željezničkim nasipima. Može se naći na skoro svim nadmorskim visinama od nizinskih do planinskih područja sve dok ima dovoljno vlage. Može rasti na velikim površinama i pomaže stvaranju plodnijeg zemljišta.[1]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Podbjel je trajna biljka s jako razgranatim korjenom i podzemnim izdancima. U proljeće se najprije pojave samo bijelo-baršunasti ljuskasti cvjetni štapići sa po jednom žutom cvjetnom glavicom. Visoki su 10 do 15 cm. Za vrijeme cvjetanja, listovi su još pod zemljom i razvijaju se tek nakon cvatnje. Listovi su potkovastog oblika s peteljkom i prilegnuti uz zemlju. Listovi i cvjetovi imaju slab miris, a ukus listova je gorak. Sekret je sluzav.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Među hemijskim sastojcima podbjela ističu se, između ostalih, polisaharidi, steroli, sluzne i gorke materije i tanini.[2] Podbjel važi da posebno važnu ljekovitu biljku protiv nadražaja kašlja i djeluje kao ekspektorans. Kao farmaceutski najdjelotvorniji dio su listovi (u farmaciji pod oznakom droge Farfarae folium). Podbjel pripada najstarijim poznatim ljekovima protiv kašlja. Međutim, novija istraživanja ukazuju na neželjena dejstva (rizik od raka) zbog prisutnih pirolizidinskih alkaloida. Među njima, najvažniji su senkirkin i senekionin.[3] Zbog toga se ne preporučava upotreba čaja od podbjela u periodu dužem od četiri do šest sedmica tokom godine. U Njemačkoj i Austriji su uzgojene sorte podbjela bez pirolizidinskih alkaloida,[4] jer je u tim državama prirodni podbjel zabranjen za slobodnu prodaju.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Latinski naziv podbjela lat. Tussilago daje nam indikacije za koje zdravstvene probleme može da se upotrebljava. Dio latinskog imena "Tussis" se prevodi kao kašalj, a riječ "ago" se može prevesti kao pokretati ili tjerati. Što daje bukvalan prevod "Tjeračica kašlja" Za lijek se skuplja biljka bez korjena. Sprječava upale, a već postojeće brzo zaliječi. Izvanredno djeluje za rastvaranje sluzi kod kašlja. Uspješno se primjenjuje u liječenju promuklosti, katara ždrijela, bronhitisa, upale podrebrice, bronhijalne astme, i kod početka tuberkuloze pluća. Izvana koristi se za obloge kod upale vena, čira potkoljenice, opekotina, crvenog vjetra i svih upala i oteklina.

Upotreba u ishrani[uredi | uredi izvor]

Pupoljci i mladi cvjetovi mogu se jesti sirovi ili kuhani. Imaju prijatan ukus koji podsječa na sjeme anisa što daje specifičnu aromu salatama. Mladi listovi se takođe mogu konzumirati svježi ili kuhani u salatama, kao dodatak supama ili jednostavno kao varivo. Listovi imaju pomalo gorak ukus koji se može eliminisati pranjem poslije kuvanja. Čaj je aromatičan i može biti pripremljen od svježeg ili suvog cvijeta ili lista. Osušeni ili malo proprženi listovi se mogu koristiti kao zamjena za kuhinjsku so. Korjen se može konzervisati u šećernom sirupu.[5]

Primjena u narodnoj medicini[uredi | uredi izvor]

Travari i narodni Ljekari koriste podbjel kao lijek za liječenje problema sa disajnim organima. Koristi se za liječenje upalnih procesa disajnih puteva, pomaže sa promuklosti, bronhitisom i bronhijalnom astmom. Velika je pomoć za lakše iskašljavanje. Kao obloge, koristi se i za vanjsku upotrebu kod kožnih oboljenja kao što su upalni procesi, otekline, opekotine i čirevi. Djeluje protiv alergijskih reakcija kože kao što su ekcem, koprivnjača, frunkuloza i skrofule. Oblozi od prokuhanog lista ili cvijeta podbjela ubrzavaju obnovu kože (epitelizaciju) i očvrščavanje kožnog tkiva. Pomoć je i kod bržeg zarastanje rana. Upotrebljava se i za grgljanje u ustima i grlu pošto oblaže sluznicu i umekšava nadražaje kod upalnih procesa u ustima, grlu i ždrijelu. Za ispiranje se koristi nezaslađen čaj. Preporučuje se i protiv opadanja kose, pojave peruti i svraba tjemena. U ove svrhe list podbjela se miješa sa listom koprive.

Upozorenje[uredi | uredi izvor]

Cvijetna stabljika podbjela sadrži tragove alkaloida pirolizidina koji su potencialno škodljivi jetri ako se unose u organizan u većim količinama. Ne preporučuje se samo trudnicama i dojiljama. Postoje dokumentirani slučajevi da je čaj od podbjela izazvao teška oštećenja jetre kod dojenčadi, a u drugom slučaju je dojenče razvilo bolest jetre i umrlo jer je majka pila čaj koji je sadržavao podbjel tokom trudnoće.[6][7]

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vasa Pelagić, Pelagićev Narodni Učitelj, 1888.
  • Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr Zdravko Devetak - Podbjel
  2. ^ "Heilpflanzen: Huflattich". Pristupljeno 18.8.2015. 
  3. ^ Huflattich na stranici giftpflanzen.com
  4. ^ Wawrosch, Ch.; Kopp, B.; Wiederfield, H.; "Permanent monitoring of pyrrolizidine alkaloid content in micropropagated Tussilago farfara L. : A tool to fulfill statutory demands for the quality of coltsfoot in Austria and Germany", Acta horticulturae, 2000, br. 530, str. 469-472 [1]
  5. ^ Tussilago farfara, Edible usses (Podbjel korštenje u ishrani)
  6. ^ Sperl, W., Stuppner, H., Gassner, I.; "Reversible hepatic veno-occlusive disease in an infant after consumption of pyrrolizidine-containing herbal tea." Eur J Pediatr. 1995; 154:112–6.
  7. ^ Roulet, M., Laurini, R., Rivier, L., Calame, A.; "Hepatic veno-occlusive disease in newborn infant of a woman drinking herbal tea." J Pediatrics. 1988; 112:433–6.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]