Razlika između verzija stranice "Hlorovodična kiselina"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 89.216.31.7 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao SieBot
Red 19: Red 19:
==Historija==
==Historija==


[[800]]. godine kiselinu je otkrio arapski hemičar [[Džabir ibn Hajjan]], miješajući [[kuhinjska so|kuhinjsku so]] i [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Korištena je u srednjem vijeku u potrazi za kamenom mudrosti, te kasnije od strane velikih [[Evropa|evropskih]] hemičara kao što su Johann Rudolf Glauber, Joseph Priestley i Humphry Davy kako bi se razvila moderna [[hemija]]. Tokom industrijske revolucije postala je važna industrijska hemikalija za široku upotrebu itd.
[[800]]. godine kiselinu je otkrio arapski hemičar [[Džabir ibn Hajjan]], miješajući [[kuhinjska so|kuhinjsku so]] i [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Korištena je u srednjem vijeku u potrazi za kamenom mudrosti, te kasnije od strane velikih [[Evropa|evropskih]] hemičara kao što su Johann Rudolf Glauber, Joseph Priestley i Humphry Davy kako bi se razvila moderna [[hemija]]. Tokom industrijske revolucije postala je važna industrijska hemikalija za široku upotrebu.


==Dobijanje==
==Dobijanje==

Verzija na dan 15 septembar 2009 u 12:32

Šablon:Hemijski spoj Hlorovodonična kiselina ili po IUPACu hidrohlorična kiselina, poznata i kao solna kiselina je kiselina koja nastaje rastvaranjem hlorovodonika u vodi. Hlorovodonična kiselina se naziva i rastvor hlorovodonika u drugim polarnim otapalima npr. u acetonu. Ona je veoma jaka kiselina, a kao dosta razblažena sastavni je dio gastrične tekućine u želucu čovjeka i sisara te omogućava varenje bjelančevina, a mnogo se primjenjuje i u industriji.

Historija

800. godine kiselinu je otkrio arapski hemičar Džabir ibn Hajjan, miješajući kuhinjsku so i sumpornu kiselinu. Korištena je u srednjem vijeku u potrazi za kamenom mudrosti, te kasnije od strane velikih evropskih hemičara kao što su Johann Rudolf Glauber, Joseph Priestley i Humphry Davy kako bi se razvila moderna hemija. Tokom industrijske revolucije postala je važna industrijska hemikalija za široku upotrebu.

Dobijanje

Hlorovodonična kiselina se dobiva rastvaranjem hlorovodonika u vodi. Postupak se odvija u tzv. tornjevima za apsorpciju.

Osobine

Hlorovodonična kiselina je jak elektrolit, i potpuno je disocirana na ione u vodenom rastvoru. Za razliku od sumporne i nitratne kiseline, hlorovodonična kiselina nema oksidirajuće djelovanje.

Šablon:Link FA Šablon:Link FA