Razlika između verzija stranice "David (Michelangelo)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: fi:Daavid (veistos)
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:David von Michelangelo.jpg|mini|300px|Mikelanđelov kip David, čuva se u Galleria dell'Accademia u Firenci. Napravljene su i brojne kopije ali nijedna nije dostigla umjetničku ljepotu i vrijednost originala.]]
[[Datoteka:David von Michelangelo.jpg|mini|300px|Mikelanđelov kip David, čuva se u Galleria dell'Accademia u Firenci. Napravljene su i brojne kopije ali nijedna nije dostigla umjetničku ljepotu i vrijednost originala.]]


[[Mikelanđelo]]v '''David''' je 410 cm (515 cm sa bazom) visok [[mramor]]ni kip koji predstavlja [[Biblija|biblijski]] lik [[Kralj David|Kralja Davida]] u trenutku kad se još kao mladić, sukobio s divom [[Golijat]]om. Biblijske teme su često bile inspiracija za mnoge umjetnike. Skulpture Davida su izradili i umjetnici [[Donatello]] i [[Verrocchio]]. Mikelanđelo je ovo remek-djelo [[kiparstvo|kiparstva]] [[Renesansa|renesanse]] i [[umjetnost]]i uopće radio od 1500. do 1504. godine. Na Davidu se osjeća jak utjecaj grčke klasične forme; u muskuloznosti, stavu i skrivenoj energiji. Pored izraženih antičkih utjecaja, Mikelanđelo je oblikovao Davida na svoj specifičan način genijalnog umjetnika. Danas je David jedno od najprepoznatljivijih [[umjetničko djelo|umjetničkih djela]] na svijetu i predstavlja simbol ljudske snage i mladenačke ljepote.
[[Mikelanđelo]]v '''David''' je 410 cm (515 cm sa bazom) visok [[mramor]]ni kip koji predstavlja [[Biblija|biblijski]] lik [[Kralj David|Kralja Davida]] u trenutku kad se još kao mladić, sukobio s divom [[Golijat]]om. Biblijske teme su često bile inspiracija za mnoge umjetnike. Skulpture Davida su izradili i umjetnici [[Donatello]] i [[Verrocchio]]. Mikelanđelo je ovo remek-djelo [[kiparstvo|kiparstva]] [[Renesansa|renesanse]] i [[umjetnost]]i uopće radio od 1500. do 1504. godine. Na Davidu se osjeća jak uticaj grčke klasične forme; u muskuloznosti, stavu i skrivenoj energiji. Pored izraženih antičkih uticaja, Mikelanđelo je oblikovao Davida na svoj specifičan način genijalnog umjetnika. Danas je David jedno od najprepoznatljivijih [[umjetničko djelo|umjetničkih djela]] na svijetu i predstavlja simbol ljudske snage i mladenačke ljepote.


Naučnici su utvrdili je mramorni blok iz koga je David isklesan izvađen iz kamenoloma ''Fantiscritti'' u blizini mjesta [[Carrara]] u [[Italija|Italiji]].
Naučnici su utvrdili je mramorni blok iz koga je David isklesan izvađen iz kamenoloma ''Fantiscritti'' u blizini mjesta [[Carrara]] u [[Italija|Italiji]].

Verzija na dan 27 oktobar 2009 u 11:57

Mikelanđelov kip David, čuva se u Galleria dell'Accademia u Firenci. Napravljene su i brojne kopije ali nijedna nije dostigla umjetničku ljepotu i vrijednost originala.

Mikelanđelov David je 410 cm (515 cm sa bazom) visok mramorni kip koji predstavlja biblijski lik Kralja Davida u trenutku kad se još kao mladić, sukobio s divom Golijatom. Biblijske teme su često bile inspiracija za mnoge umjetnike. Skulpture Davida su izradili i umjetnici Donatello i Verrocchio. Mikelanđelo je ovo remek-djelo kiparstva renesanse i umjetnosti uopće radio od 1500. do 1504. godine. Na Davidu se osjeća jak uticaj grčke klasične forme; u muskuloznosti, stavu i skrivenoj energiji. Pored izraženih antičkih uticaja, Mikelanđelo je oblikovao Davida na svoj specifičan način genijalnog umjetnika. Danas je David jedno od najprepoznatljivijih umjetničkih djela na svijetu i predstavlja simbol ljudske snage i mladenačke ljepote.

Naučnici su utvrdili je mramorni blok iz koga je David isklesan izvađen iz kamenoloma Fantiscritti u blizini mjesta Carrara u Italiji. Postoje mnoge kopije i replike Mikelanđelovog Davida, u raznim materijalima. Jedan primjerak u Muzeju Vikorije i Alberta (Victoria and Albert Museum) u Londonu, prilikom posjeta kraljice Viktorije i drugih važnih dama imao je dodatak u obliku lista smokve postavljen na "osjetljivom" mjestu[1].

Izvori i vanjski linkovi

Reference

  1. ^ [1] Davidov smokvin list (preuzeto 05. juna 2009.)