Razlika između verzija stranice "Feničko pismo"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
m Poništene izmjene koje je napravio 58.173.108.97 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao ZéroBot |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{abeceda}} |
{{abeceda}} |
||
'''Feničko pismo''' potiče iz trećeg milenija p.n.e. i počiva na sjeverno [[semitski|semitskom]] pismu. Ovo pismo su upotrebljavali [[Fenicija|Feničani]] i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. [[grčko pismo|Grci]], Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma. |
'''Feničko pismo''' potiče iz trećeg milenija p.n.e. i počiva na sjeverno [[semitski|semitskom]] pismu. Ovo pismo su upotrebljavali [[Fenicija|Feničani]] i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. [[grčko pismo|Grci]], [[armaičko pismo|Armaici]], Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma. |
||
Kao i u [[hebrejsko pismo|hebrejskom]] i [[arapsko pismo|arapskom]] pismu, Feničko pismo nema znakove za [[samoglasnik]]e. Svaki znak predstavlja jedan [[suglasnik]], a samoglasnici su pravljeni prema smislu. |
Kao i u [[hebrejsko pismo|hebrejskom]] i [[arapsko pismo|arapskom]] pismu, Feničko pismo nema znakove za [[samoglasnik]]e. Svaki znak predstavlja jedan [[suglasnik]], a samoglasnici su pravljeni prema smislu. |
Verzija na dan 27 august 2011 u 12:57
Historija alfabeta |
---|
srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.
|
meroitičko 3. vijek p. n. e. |
Geneologija |
Feničko pismo potiče iz trećeg milenija p.n.e. i počiva na sjeverno semitskom pismu. Ovo pismo su upotrebljavali Feničani i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. Grci, Armaici, Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma.
Kao i u hebrejskom i arapskom pismu, Feničko pismo nema znakove za samoglasnike. Svaki znak predstavlja jedan suglasnik, a samoglasnici su pravljeni prema smislu.
Historija
Feničko pismo je pronađeno na mnogo arheoloških nalazišta oko Sredozemlja, gdje su Feničani imali svoje kolonije, kao u Biblosu (Libanon) i Kartagi (Tunis).
Način pisanja
Prvobitno, sva slova su bila urezivana u kamen, većina ih je bila popriječna i uspravna, kao i oznake u runičkom pismu.
Feničani su pisali s desna na lijevo, ali ponekad i s lijeva na desno kao i u baustrofedonu, gdje je jedan red teksta napisan s lijeva na desno, drugi s desna na lijevo, onda opet s lijeva na desno itd. Također su neka slova imala i različite pojave, kao npr. slovo tav, koje je moglo biti napisano kao + ali i kao x itd.
- N - brojna vrijednost
- P - feničko slovo
- H - hebrejsko slovo