Razlika između verzija stranice "Malkoč-beg Dugalić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija vojno osmansko lice
{{Nedostaju izvori}}
| ime = Duganli-Malkoč-beg
⚫
'''Dugali Malkoč-beg''' je upravljao Bosnom od [[1553]]-[[1554]]. godine. Sin je [[Kara Osman-beg|Kara Osman-bega]], pa se zato ponekad navodi kao i Malkoč-beg Karaosmanović. [[Safvet-beg Bašagić]] piše da je naše gore list i da je rođen u Dugama kod [[Prozor|Prozora]], po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok [[Fra Antun Knežević]] smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini.
| slika =
| opis =
<!-- Biografske informacije -->
| datum rođenja =
| mjesto rođenja = [[Duge (Prozor-Rama)|Dugama]] kod [[Prozor|Prozora]]
| datum smrti = [[1565]].
| mjesto smrti =
| nacionalnost =
| puno ime =
| nadimak =
| druga imena = Duganili(ć) Malkoč-beg, Osman-beg Malkoč-Duganlić, Duganli Malkoč-beg, Duganli Osman beg, Dugalić Malkoč-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref>
| supruga =
| suprug =
<!-- Službe -->
| sluzba1 = [[Kliški sandžak|Bosanski sandžak-beg]]
| namjesnikovanje1 = [[1543]].<ref name="klis">M.Perojević: ''Klis u turskoj ruci'' Sarajevo, 1936.</ref>
| smjenjivanje1 = [[1553]].<ref name="klis"></ref>
| ratovi1 =
| bitke1 =
| sluzba2 = [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]]
| namjesnikovanje2 = [[1553]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici"></ref>
| smjenjivanje2 = [[1554]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici"></ref>
| ratovi2 =
| bitke2 =
| sluzba3 =
| namjesnikovanje3 =
| smjenjivanje3 =
| ratovi3 =
| bitke3 =
| sluzba4 =
| namjesnikovanje4 =
| smjenjivanje4 =
| ratovi4 =
| bitke4 =
| sluzba5 =
| namjesnikovanje5 =
| smjenjivanje5 =
| ratovi5 =
| bitke5 =
| sluzba6 =
| namjesnikovanje6 =
| smjenjivanje6 =
| ratovi6 =
| bitke6 =
| sluzba7 =
| namjesnikovanje7 =
| smjenjivanje7 =
| ratovi7 =
| bitke7 =
| sluzba8 =
| namjesnikovanje8 =
| smjenjivanje8 =
| ratovi8 =
| bitke8 =
| sluzba9 =
| namjesnikovanje9 =
| smjenjivanje9 =
| ratovi9 =
| bitke9 =
⚫
}}
⚫
'''Dugali Malkoč-beg''' je upravljao Bosnom oko [[1553]]. do [[1554]]. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je [[Kara Osman-beg|Kara Osman-bega]], pa se zato ponekad navodi kao i Malkoč-beg Karaosmanović. [[Safvet-beg Bašagić]] piše da je naše gore list i da je rođen u Dugama kod [[Prozor|Prozora]], po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok [[Fra Antun Knežević]] smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini.


== Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega ==
== Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega ==
[[1553]]. godine, komadant hrvatske i slavonske zemlje, [[Zrinski]], poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) Blagajske tvrđave i ćehaju Ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, [[Zrinski]] je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad [[Bosna|Bosnom]] [[1553]]. godine.
[[1553]]. godine, komadant hrvatske i slavonske zemlje, [[Zrinski]], poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) Blagajske tvrđave i ćehaju Ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, [[Zrinski]] je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad [[Bosna|Bosnom]] [[1553]]. godine. Poginuo je [[1565]]. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod [[Halil-paša|Halil-pašinog]] turbeta u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].


== Vojni pohodi ==
== Vojni pohodi ==
O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Lika|Lici]] i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. [[Miroslav Prelog]] piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između [[Una|Une]], [[Glina|Gline]] i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein".U tvrđavi [[Sinj]], koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je [[1553]]. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se [[1556]]. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice. Poginuo je [[1565]]. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod [[Halil-paša|Halil-pašinog]] turbeta u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].
O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Lika|Lici]] i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. [[Miroslav Prelog]] piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između [[Una|Une]], [[Glina|Gline]] i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein".U tvrđavi [[Sinj]], koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je [[1553]]. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se [[1556]]. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice.


== Reference ==
== Reference ==
<references/>

*Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g.1463-1850)", Zurich, Juni 1994.
*Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g.1463-1850)", Zurich, Juni 1994.

*Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, Mart 2006.
*Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, Mart 2006.

{{Redoslijed
| prethodnik = [[Hadim Gazi Ali-paša]]
| gl_članak_funkcija = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom carstvu|Sandžak Bosna]]<br />[[1553]]. - [[1554]].
| nasljednik = [[Kara Osman-han]]
⚫
}}


[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu]]

Verzija na dan 27 novembar 2013 u 21:09

Duganli-Malkoč-beg
Biografske informacije
Mjesto rođenjaDugama kod Prozora
Datum smrti1565.
Druga imenaDuganili(ć) Malkoč-beg, Osman-beg Malkoč-Duganlić, Duganli Malkoč-beg, Duganli Osman beg, Dugalić Malkoč-beg[1]
Bosanski sandžak-beg
Namjesnikovanje1543.[2]
Smjenjivanje1553.[2]
Bosanski sandžak-beg
Namjesnikovanje1553.[1]
Smjenjivanje1554.[1]

Dugali Malkoč-beg je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je Kara Osman-bega, pa se zato ponekad navodi kao i Malkoč-beg Karaosmanović. Safvet-beg Bašagić piše da je naše gore list i da je rođen u Dugama kod Prozora, po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok Fra Antun Knežević smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je Kara Ali-beg. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na Perziju. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira Rustem-paše i bio je kapetan u Gradiškoj na Savi. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini.

Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega

1553. godine, komadant hrvatske i slavonske zemlje, Zrinski, poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) Blagajske tvrđave i ćehaju Ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, Zrinski je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad Bosnom 1553. godine. Poginuo je 1565. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod Halil-pašinog turbeta u Banjoj Luci.

Vojni pohodi

O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio Hrvatskoj, Lici i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. Miroslav Prelog piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između Une, Gline i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein".U tvrđavi Sinj, koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je 1553. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se 1556. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice.

Reference

  1. ^ a b c Vedad Biščević: Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878 Connectum, Sarajevo 2006.
  2. ^ a b M.Perojević: Klis u turskoj ruci Sarajevo, 1936.
  • Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g.1463-1850)", Zurich, Juni 1994.
  • Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, Mart 2006.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Malkoč-beg_Dugalić&oldid=2271312"