COBOL

COBOL
Programska Paradigma	proceduralna, imperativna, objektno orijentirana
Pojavio se	1959.
Tvorac	Grace Hopper, William Selden, Gertrude Tierney, Howard Bromberg, Howard Discount, Vernon Reeves, Jean E. Sammet
Sistem tipovanja	statični, jaki
Glavne implementacije	GNU Cobol, Micro Focus International (e.g. the Eclipse-plug-in Micro Focus Net Express)
Dijalekti	HP3000 COBOL/II, COBOL/2, IBM OS/VS COBOL, IBM COBOL/II, IBM COBOL SAA, IBM Enterprise COBOL, IBM COBOL/400, IBM ILE COBOL, Unix COBOL X/Open, Micro Focus COBOL, Microsoft COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL-85, DOSVS COBOL, UNIVAC COBOL, Realia COBOL, Fujitsu COBOL, ICL COBOL, ACUCOBOL-GT, isCOBOL, COBOL-IT, DEC COBOL-10, DEC VAX COBOL, Wang VS COBOL, Visual COBOL, Tandem (NonStop) COBOL85, Tandem (NonStop) SCOBOL (a COBOL74 variant for creating screens on text-based terminals)
Utjecali	FLOW-MATIC, COMTRAN, FACT
Utjecao na	PL/I, CobolScript, ABAP

COBOL jedan je od najstarijih programsih jezika, čiji je glavni osnivač bio Grace Hopper. Akronim imena je COmmon Business-Oriented Language, što definiše njegovu primarnu upotrebu u biznis, finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.

Historija i specifikacija

Kreiran još 1959. na sastanku u Pentagonu gdje su se okupili stručnjaci za definisanje poslovno orijentiranog jezika. Ovo izdanje je revidirano 1961. godine, a 1966. je izdat COBOL 65.

Također pogledajte

• CODASYL
• GNU Cobol
• Spisak programskih jezika
• Usporedba programskih jezika

Reference

Nedovršeni članak COBOL koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.