Razlika između verzija stranice "Spora"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
@Kwiki: evo zašto: ne mogu se svi članci trpati u kategoriju:Biljke, zašto onda postoje potkategorije? |
m Pardon i hvala, herr C3r4. :-) Nekad se "zaholcam" s poslom, pa ni ne razmislim kako treba. |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Preuređivanje}} |
|||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
[[Datoteka:Sporic meiosis.svg|thumb|200px|Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu]] |
[[Datoteka:Sporic meiosis.svg|thumb|200px|Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu]] |
||
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά |
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά – ''spora'' = sjeme) − u [[biologija|biologiji]] jesu jedinice [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, [[gamet]]i su jedinice [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]]. Spore se formiraju u dijelu [[životni ciklus|životnog ciklusa]] mnogih [[biljke|biljaka]], [[alge|algi]], [[gljiva]], [[bakterija]], [[paprat]]i, [[Protozoa|praživotinje]] itd. |
||
==Pregled== |
== Pregled == |
||
Spore su |
Spore su posebna rasplodna tjelašca koja proizvode neki [[organizam (biologija)|organizmi]] u uobičajenim procesima [[razmnožavanje|razmnožavanja]] i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjeta, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su nedostatak [[hrana|hrane]], [[voda|vode]] ili drugih neophodnih tvari, previsoke ili preniske [[temperatura|temperature]] i slično. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvjetajuće biljke, kao što su paprati. |
||
Spore su |
Spore su najčešće prisutne kod [[jednoćelijski organizam|jednoćelijskih organizama]]. Mogu biti [[spol]]ne ili nespolne. |
||
*[[spol]]ne ili |
|||
*[[spol|nespolne]]. |
|||
U nespolnim sporama |
U nespolnim sporama genski materijal identičan je roditeljskom zato što nastaju posredstvom [[mitoza|mitoze]]. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kad se oni pojave, iz spora se razvije cijeli [[ploidija|diploidni]] organizam. Bakterijske spore vrlo su otporne, kao, naprimjer, spore [[tetanus]]a i [[antraks]]a, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i [[kuhanje]] u trajanju pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kad su se stvorili povoljni uvjeti.<ref>Kornberg A. (1989): ''For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist'', Štamparija [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] ([[Massachusetts]]) – [[London]]; ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref> |
||
== Reference== |
== Reference== |
||
{{ |
{{refspisak}} |
||
[[Kategorija:Razmnožavanje]] |
[[Kategorija:Razmnožavanje]] |
Verzija na dan 10 decembar 2017 u 13:01
Spore (grč. σπορά – spora = sjeme) − u biologiji jesu jedinice bespolnog razmnožavanja koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, gameti su jedinice spolnog razmnožavanja. Spore se formiraju u dijelu životnog ciklusa mnogih biljaka, algi, gljiva, bakterija, paprati, praživotinje itd.
Pregled
Spore su posebna rasplodna tjelašca koja proizvode neki organizmi u uobičajenim procesima razmnožavanja i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjeta, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su nedostatak hrane, vode ili drugih neophodnih tvari, previsoke ili preniske temperature i slično. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvjetajuće biljke, kao što su paprati.
Spore su najčešće prisutne kod jednoćelijskih organizama. Mogu biti spolne ili nespolne.
U nespolnim sporama genski materijal identičan je roditeljskom zato što nastaju posredstvom mitoze. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kad se oni pojave, iz spora se razvije cijeli diploidni organizam. Bakterijske spore vrlo su otporne, kao, naprimjer, spore tetanusa i antraksa, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i kuhanje u trajanju pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kad su se stvorili povoljni uvjeti.[1]
Reference
- ^ Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist, Štamparija Univerziteta Harvard, Cambridge (Massachusetts) – London; ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.