Razlika između verzija stranice "Spora"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
@Kwiki: evo zašto: ne mogu se svi članci trpati u kategoriju:Biljke, zašto onda postoje potkategorije?
m Pardon i hvala, herr C3r4. :-) Nekad se "zaholcam" s poslom, pa ni ne razmislim kako treba.
Red 1: Red 1:
{{Preuređivanje}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Sporic meiosis.svg|thumb|200px|Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu]]
[[Datoteka:Sporic meiosis.svg|thumb|200px|Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu]]
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά - ''spora'' = sjeme) − u [[biologija|biologiji]] − su jedinice [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, [[gamet]]i su jedinice [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]]. Spore se formiraju u dijelu [[životni ciklus|životnog ciklusa]] mnogih [[biljka|biljaka]]. [[alga|algi]], [[gljiva]] [[bakterija]], [[paprati]], [[protozoa]] itd.
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά ''spora'' = sjeme) − u [[biologija|biologiji]] jesu jedinice [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, [[gamet]]i su jedinice [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]]. Spore se formiraju u dijelu [[životni ciklus|životnog ciklusa]] mnogih [[biljke|biljaka]], [[alge|algi]], [[gljiva]], [[bakterija]], [[paprat]]i, [[Protozoa|praživotinje]] itd.


==Pregled==
== Pregled ==
Spore su posebna rasplodna tjelašca, koja proizvode neki [[organizam|organizmi]], u uobičajenim procesima [[razmnožavanje|razmnožavanja]] i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjete, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su: nedostatak [[hrana|hrane]], [[voda|vode]] ili drugih neophodnih tvari previsoke ili preniske [[temperatura|temperature]] i slično. Spore formiraju [[bakterije]], [[alge]], neke [[gljive]], [[praživotinje]] i neke necvijetajuće [[biljke]] kao što su [[paprati]].
Spore su posebna rasplodna tjelašca koja proizvode neki [[organizam (biologija)|organizmi]] u uobičajenim procesima [[razmnožavanje|razmnožavanja]] i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjeta, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su nedostatak [[hrana|hrane]], [[voda|vode]] ili drugih neophodnih tvari, previsoke ili preniske [[temperatura|temperature]] i slično. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvjetajuće biljke, kao što su paprati.


Spore su prisutne najčešće kod kod [[jednoćelijski organizmi|jednoćelijskih organizama]]. Mogu biti:
Spore su najčešće prisutne kod [[jednoćelijski organizam|jednoćelijskih organizama]]. Mogu biti [[spol]]ne ili nespolne.
*[[spol]]ne ili
*[[spol|nespolne]].


U nespolnim sporama genetički materijal identičan je roditeljskom, jer nastaju posredstvom [[mitoza|mitoze]]. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kada se oni pojave, iz spora se razvije cijeli [[ploidija|diploidni]] [[organizam]]. Bakterijske su spore vrlo otporne, kao, naprimjer, spore [[tetanus]]a i [[antraks]]a, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i [[kuhanje]], u trajanju od pet minuta. To je uništavalo [[bakterije]], ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kada su se stvorili povoljni uvjeti.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref>
U nespolnim sporama genski materijal identičan je roditeljskom zato što nastaju posredstvom [[mitoza|mitoze]]. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kad se oni pojave, iz spora se razvije cijeli [[ploidija|diploidni]] organizam. Bakterijske spore vrlo su otporne, kao, naprimjer, spore [[tetanus]]a i [[antraks]]a, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i [[kuhanje]] u trajanju pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kad su se stvorili povoljni uvjeti.<ref>Kornberg A. (1989): ''For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist'', Štamparija [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] ([[Massachusetts]]) – [[London]]; ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref>


== Reference==
== Reference==
{{reference}}
{{refspisak}}


[[Kategorija:Razmnožavanje]]
[[Kategorija:Razmnožavanje]]

Verzija na dan 10 decembar 2017 u 13:01

Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu

Spore (grč. σπορά – spora = sjeme) − u biologiji jesu jedinice bespolnog razmnožavanja koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, gameti su jedinice spolnog razmnožavanja. Spore se formiraju u dijelu životnog ciklusa mnogih biljaka, algi, gljiva, bakterija, paprati, praživotinje itd.

Pregled

Spore su posebna rasplodna tjelašca koja proizvode neki organizmi u uobičajenim procesima razmnožavanja i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjeta, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su nedostatak hrane, vode ili drugih neophodnih tvari, previsoke ili preniske temperature i slično. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvjetajuće biljke, kao što su paprati.

Spore su najčešće prisutne kod jednoćelijskih organizama. Mogu biti spolne ili nespolne.

U nespolnim sporama genski materijal identičan je roditeljskom zato što nastaju posredstvom mitoze. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kad se oni pojave, iz spora se razvije cijeli diploidni organizam. Bakterijske spore vrlo su otporne, kao, naprimjer, spore tetanusa i antraksa, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i kuhanje u trajanju pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kad su se stvorili povoljni uvjeti.[1]

Reference

  1. ^ Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist, Štamparija Univerziteta Harvard, Cambridge (Massachusetts) – London; ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.