Razlika između verzija stranice "Otrantska vrata"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Historija: pravopis
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Gulf of Taranto map.png|desno|200p]]
[[Datoteka:Gulf of Taranto map.png|desno|200p]]
'''Otrantska vrata''' ([[Albanski jezik|albanski]]:''Kanali i Otrantos''; [[Italijanski jezik|italijanski]]:''Canale d'Otranto)'') predstavljaju morski prolaz koji razdvaja dva mora, [[Jadransko more|Jadransko]] na sjeveru i [[Jonsko more]] na jugu te razdvaja [[Apeninsko poluostrvo|Apeninsko]] od [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]] tj. [[Italija|Italiju]] od [[Albanija|Albanije]].
'''Otrantska vrata''' ([[Albanski jezik|albanski]]:''Kanali i Otrantos''; [[Italijanski jezik|italijanski]]:''Canale d'Otranto'') predstavljaju morski prolaz koji razdvaja dva mora, [[Jadransko more|Jadransko]] na sjeveru i [[Jonsko more]] na jugu te razdvaja [[Apeninsko poluostrvo|Apeninsko]] od [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]] tj. [[Italija|Italiju]] od [[Albanija|Albanije]]. Otranska vrata predstavljaju ulaz u Jadransko more i jedinu pomorsku vezu sa [[Sredozemno more|Sredozemnim bazenom]].
Drugim riječima, Otranska vrata predstavljaju ulaz u Jadransko more i jedinu pomorsku vezu sa [[Sredozemno more|Sredozemnim bazenom]].


Njena širina kod tačke Punta Palascia, istočno od Salenta, je manje od 72 kilometara. Otranska vrata su dobila naziv po italijanskom gradu Otrantu.
Njena širina kod tačke Punta Palascia, istočno od Salenta, je manje od 72 kilometara. Otranska vrata su dobila naziv po italijanskom gradu Otrantu.

Verzija na dan 10 oktobar 2020 u 18:51

Otrantska vrata (albanski:Kanali i Otrantos; italijanski:Canale d'Otranto) predstavljaju morski prolaz koji razdvaja dva mora, Jadransko na sjeveru i Jonsko more na jugu te razdvaja Apeninsko od Balkanskog poluostrva tj. Italiju od Albanije. Otranska vrata predstavljaju ulaz u Jadransko more i jedinu pomorsku vezu sa Sredozemnim bazenom.

Njena širina kod tačke Punta Palascia, istočno od Salenta, je manje od 72 kilometara. Otranska vrata su dobila naziv po italijanskom gradu Otrantu.

Historija

Zalazak sunca nad albanskom Vlorom

Za vrijeme 1. svjetskog rata, tjesnac je bio od strateškog značaja. Savezničke mornarice Italije, Francuske i Velike Britanije, blokadom moreuza uglavnom sa lahkim pomorskim snagama i lahko naoružanim ribarskim plovilima, su ometale opreznu Austro-Ugarsku mornaricu držeći je u blokadi i sprečavajući njen slobodan prolaz do Sredozemnog mora, djelotvorno čuvajući je od pomorske pozornice rata.

Međutim ta taktika blokade tjesnaca se pokazala neefikasnom protiv njemačkih U-podmornica koje su operirale iz Sredozemnog mora i koje su zadavale velike muke mornarici savezničkih snaga tokom većeg perioda rata.[1]

1992. godine, Albanija i Italija su potpisale sporazum o razgraničenju unutar epikontinentalnog pojasa, te je na taj način unutar Otranskih vrata određena granica između dvije zemlje u tjesnacu.

1997. i 2004. godine, gotovo 100 ljudi je izgubilo živote pokušavajući da ilegalno pređu moreuz nakon nemira 1997. godine u Albaniji i loših ekonomskim uslova koji vladaju u toj balkanskoj državi.

U 2006. godini albanska je vlada nametnula moratorij na motorni pogon jedrilica na svim jezerima, rijekama i morima Albanije kako bi suzbila organizirani kriminal.[2] Jedini izuzetak od nametnutih pravila su plovila u državnom i stranom vlasništvu kao i ribarski brodovi.

Reference

  1. ^ First World War - Willmott, H.P., Dorling Kindersley, 2003, Page 186
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 6. 7. 2011. Pristupljeno 23. 6. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)