Razlika između verzija stranice "Hrvoje Ištuk"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8
Red 14: Red 14:


== Biografija ==
== Biografija ==
Studirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu na odsjeku za jezik i književnost. Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]<ref>https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/</ref> Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.<ref>https://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno</ref> Dobitnik je [[Nagrada ZAVNOBIH|nagrade ZAVNOBIH-a]] 1982. godine.<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf</ref> Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine". Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u dva mandata.
Studirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu na odsjeku za jezik i književnost. Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]<ref>https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/</ref> Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.<ref>https://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno{{Mrtav link}}</ref> Dobitnik je [[Nagrada ZAVNOBIH|nagrade ZAVNOBIH-a]] 1982. godine.<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf</ref> Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine". Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u dva mandata.
Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref><ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>
Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref><ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>
Početkom 90-tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana - ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke - leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države".<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf</ref>
Početkom 90-tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana - ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke - leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države".<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf</ref>

Verzija na dan 24 august 2021 u 05:35

Hrvoje Ištuk
Rođenje (1935-11-08) 8. novembar 1935.
Smrt22. februar 2002(2002-02-22) (66 godina)
ObrazovanjeUniverzitet u Sarajevu
ZanimanjePolitičar
TitulaSekretar Predsjedništva CK SR BiH
NagradeNagrada ZAVNOBIH - 1982. godina

Hrvoje Ištuk (Bugojno, 8. novembar 1935 – Sarajevo, 22. februar 2002) bio je jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.[1]

Biografija

Studirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu na odsjeku za jezik i književnost. Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor Radiotelevizije Sarajevo. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije Jugoslavije za  SR Bosnu i Hercegovinu.[2] Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.[3] Dobitnik je nagrade ZAVNOBIH-a 1982. godine.[4] Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine". Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva Centralnog komiteta SR Bosne i Hercegovine u dva mandata. Bio je jedan od najbližih saradnika Branka Mikulića[5] i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.[6][7] Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije SR Bosne i Hercegovine u SFRJ.[8] Početkom 90-tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu Bosne i Hercegovine, već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana - ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke - leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države Bosne i Hercegovine." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države".[9] Povremeno je pisao članke početkom 90-tih za časopis "Bosanski pogledi" koji je pokrenuo bošnjački političar Adil Zulfikarpašić.[10] U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana Hrvatska seljačka stranka BiH. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH Jozo Jozić i pripadnik vojne sigurnosti Armije RBiH Stanko Slišković. 1995. godine bio je član Suda časti Bosanskohercegovačke paneuropske unije osnovane 27.11.1995. u Sarajevu.[11] Bio je dugogodišnji član HKD "Napredak".[12]

Djela

Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama Oslobođenje i BH Dani[13]. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.[14]

Reference