Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 17 decembar 2008 u 13:57

Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec kod Čakovca, 18. novembar 1664.

Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.

Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.

Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.

Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.

Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim Vašvarskim mirom, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.

Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin Adam Zrinski, kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom Bibliotheca Zriniana.

@@ Red 21: / Red 21: @@
 '''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Čakovec]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Kuršanec kod Čakovca]], [[18. novembar]] [[1664]].
-Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
+Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
 Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
@@ Red 29: / Red 29: @@
 Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku ''Propast Sigeta'' (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647-48). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
-Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]]. udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.
+Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]], udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.
 Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom  [[Bibliotheca Zriniana]].