Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
m robot Mijenja: de:Nikolaus Zrinski |
||
Red 31: | Red 31: | ||
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]], udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. |
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]], udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. |
||
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom [[Bibliotheca Zriniana]]. |
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom [[Bibliotheca Zriniana]]. |
||
[[cs:Mikuláš Zrinský]] |
[[cs:Mikuláš Zrinský]] |
||
[[de:Nikolaus |
[[de:Nikolaus Zrinski]] |
||
[[en:Miklós Zrínyi]] |
[[en:Miklós Zrínyi]] |
||
[[eo:Miklós Zrínyi]] |
[[eo:Miklós Zrínyi]] |
Verzija na dan 18 decembar 2008 u 21:11
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nikola | |
---|---|
Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec kod Čakovca, 18. novembar 1664.
Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim Vašvarskim mirom, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin Adam Zrinski, kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom Bibliotheca Zriniana.