Flandrija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Položaj Flandrije na karti Belgije

Flandrija je jedna od tri regije u Belgiji. Nalazi se na sjeveru zemlje i obuhvata belgijske pokrajine holandskog govornog područja. Površina joj je 13.522 km2. Broj stanovnika iznosi 6.043.161 stanovnika od kojih je većina Flamanaca.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Flandrija se sastoji od 5 pokrajina, 22 arondismana i 308 gradova i općina.

Pokrajina Glavni grad Arondismani Broj općinaq Površina Broj stanovnika (gustoća)
(1.1.2016)
1.  Antwerpen Antwerpen Antwerpen, Mechelen, Turnhout 70 2.867 km² 1.824.136 (636/km²)
2.  
Limburg
Hasselt Hasselt, Maaseik, Tongeren 44 2.414 km² 863.425 (358/km²)
3.  Istočna
Flandrija
(Oost-Vlaanderen)
Gent Aalst, Dendermonde, Eeklo, Gent, Oudenaarde, Sint-Niklaas 65 2.991 km² 1.486.722 (497/km²)
4.  Flamanski
Brabant
(Vlaams-Brabant)
Leuven Halle-Vilvoorde, Leuven 65 2.106 km² 1.121.693 (533/km²)
5.  Zapadna
Flandrija
(West-Vlaanderen)
Brugge Brugge, Diksmuide, Ypres, Kortrijk, Ostend, Roeselare, Tielt, Veurne 64 3.125 km² 1.181.828 (378/km²)

Privreda[uredi | uredi izvor]

Luka u Antwerpenu, druga najveća luka u Evropi


Ukupni BDP Flandrije u 2004. godini je iznosio 165,847 milijardi eura (podaci Eurostat-a). BDP po stanovniku, po pitanju pariteta kupovne moći, bio je za 23% iznad prosjeka EU. Flamanska produktivnost po glavi stanovnika je za oko 13% veća nego u ostatku države (Valoniji), a plate su za oko 7% više nego u Valoniji. Upravo je Flandrija bila jedno od prvih evropskih kontinentalnih područja u kojima se javila industrijska revolucija, u 19. vijeku. Belgija je jedna od država osnivača Evropske zajednice za ugalj i čelik iz 1951. godine, preteče današne EU. 1999. godine, euro je uveden kao zvanična valuta, zamijenivši 2002. godine belgijski franak.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Flandrija koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.