Ubistvo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kajin ubija Abela
Žrtva ubistva u Rio de Janeiru (2006)

Ubistvo je u najširem smislu svako ljudsko djelo koje za neposrednu posljedicu ima smrt drugog čovjeka. Također se koristi i izraz homicid (latinski: homo [čovjek] + cidere [sjeći]).

U užem smislu ubistvo je oduzimanje ljudskog života protivno pravu, pa se često kao definicija navodi protivpravno lišavanje, odnosno protivpravno oduzimanje života. Gotovo sve države u svojim pravnim sistemima, odnosno krivičnom pravu, ubistvo smatraju jednim od najtežih zločina te ga u skladu s time reguliraju.

Vrste ubistava[uredi | uredi izvor]

Zavisno od pravnog sistema društva, okolnosti oduzimanja života, pri čemu su najvažniji nehat i umišljaj, razlikuju se sljedeće vrste ubistava:

Neka zakonodavstva kao poseban oblik ubistva opisuju čedomorstvo.

U anglosaksonskoj pravnoj tradiciji ubistvo na mah i ubistvo iz nehata obuhvaćeni su riječjumanslaughter.

Vrste ubistava s obzirom na ubijenu osobu[uredi | uredi izvor]

Za ubistvo u odnosu na to u kakvoj su vezi žrtve s ubicom, koriste se posebni izrazi:

Ubistva u pokušaju[uredi | uredi izvor]

Krivično djelo čiji je počinilac umišljajno pokušao, ali nije uspio prouzročiti smrt neke osobe, u mnogim se zakonodavstvima tretira kao ubistvo u pokušaju ili pokušaj ubistva.

Krivično djelo prilikom kojeg je počinilac namjeravao prouzročiti teške tjelesne povrede, ali je pritom ubio drugu osobu, obično se ne tretira kao ubistvo ili pokušaj ubistva nego kao kvalificirani oblik teške tjelesne povrede.

Ubistva koja ne predstavljaju zločin[uredi | uredi izvor]

Pravo u mnogim državama dozvoljava da se, pod određenim okolnostima, drugoj osobi oduzme život. To su:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]