Primitivnost (evolucija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Primitivnost i primitivno ili predačko svojstvo – u evoluciji i filogenetici – je obilježje loze ili taksona koje potiče od zajedničkog pretk kladusa (ili njihove grupe) otkad je pretrpio male promjene. Suprotno tome, osobina koja se pojavljuje unutar grupe kladusa (to jest, prisutna je u bilo kojoj podskupini unutar kladusa, ali ne u svim) naziva se naprednom ili izvedenom. Kladus je grupa organizama koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih linearnih potomaka.

Primitivna osobina je njeno izvorno stanje kod zajedničkog pretka; napredna označava značajnu promjenu u odnosu na prvobitno stanje. Ovi izrazi u biologiji ne sadrže prosudbu o sofisticiranosti, superiornosti, vrijednosti ili prilagodljivosti date osobine. "Primitivno" u biologiji znači samo to što se kao takvo prvi put pojavio kod zajedničkog pretka kladusa i prenijelo se uglavnom nepomijenjeno na potomačke/novije članove kladusa. "Napredno" znači da je obilježje evoluiralo u kasnijoj podskupini kladusa.

Kladogrami su važni jer omogućuju klasifikaciju i hipotezu o porijeklu i budućnosti organizama. Oni omogućavaju naučnicima da predlože svoje evolucijske scenarije o lozi od primitivne osobine do izvedene. Shvatajući kako je ta osobina nastala, može se pretpostaviti okruženje u kojem se nalazio određeni organizam i kako je to uticalo na evolucijske adaptacije osobine koja je nastala.[1] Drugi, više tehnički pojmovi za ova dva stanja – naprimer, „pleziomorfni“ i „sinapomorfni“ – također često se susreću.

Primitivno Napredno
Predačko Izvedeno
Pleziomorfno Apomorfno
Simpleziomorfno Sinapomorfno

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ V., Kardong, Kenneth. Vertebrates : comparative anatomy, function, evolution (Seventh edition ed.). New York, NY. ISBN 9780078023026. OCLC 862149184