Psiha (mitologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Otmica Psihe na slici Bouguereaua

Psiha ili duša, kod starih Grka predstavljena je kao mlada djevojka i zajedno s Amorom čest motiv antičkog slikarstva i umjetnosti nove ere, naročito u literaturi i muzici. U njima je predstavljena ljubavna veza između boga Amora i smrtne kraljeve kćeri Psihe. Literarna djela temelje na Apulejevom romanu Metamorfoze iz 2. stoljeća.

Apulejeva pripovijetka[uredi | uredi izvor]

Psiha je kćerka siromašnog, nepoznatog kralja. Svojom ljepotom izazvala je zavist boginje Afrodite, jer ljudi prestaju poštivati njenu ljepotu, te ova, da bi kaznila Psihu, nagovara svog sina Amora da je svojim moćima natjera da se zaljubi u lošeg čovjeka. Po naredbi Apolonovog proročanstva, otac je, obučenu u vjenčanicu šalje na brdo, gdje će postati ženom nekog demona. Međutim, nakon što ju je vidio, Amor se sam zaljubljuje i nagovara Zefira, boga vjetra, da je odnese u divan dvorac. Amor odlučuje da se viđaju svake noći, ali postavlja jedan uslov - ona mu nikada ne smije vidjeti lice. Kako se osjećala usamljenom, dozvoljava joj da je posjete njene sestre. Obradovane sestre da je Psiha živa i zdrava, ubrzo bivaju svladane ljubomorom. Tokom sljedeće posjete ubjeđuju naivnu Psihu da se udala za zmiju, koja joj zbog njene plodnosti ne može prići pri dnevnom svjetlu i koja će je, trudnu, požderati. Od straha za svoje nerođeno dijete i sebe samu, Psiha slijedi savjet svojih sestara i čeka na svog muža sa uljanom lampom i nožem. Kad je posvjetlila svog dragog, nije ugledala zvjer, nego lijepo tijelo krilatog Amora. Svladana ljubavlju, ne primjećuje da vruće ulje curi na Amorovo rame. Amor, koji nije slijedio majčine upute, smatra se prevarenim i odlijeće, ostavljajući neutješnu Psihu. Venera, njegova majka, ljuta zbog neposlušnosti svog sina, odlučuje tražiti djevojku. Psiha mora rješavati različite, po život opasne, zadaće, koje pred nju postavlja boginja. Zahvaljujući pomoći mrava i govorećih kula, uspjeva ih rješiti. Pred zadnjom zadaćom, svladana željom da povrati svog dragog, otvara kutiju u kojoj je Plutonova žena Proserpina držala mast za ljepotu. Pošto se namazala mašću, koja je u biti bila namjenjena Veneri, pada u smrtonosan san. Amor, koji se oporavio od opekotina, juri u pomoć. Kako još voli Psihu, tjera svojim krilima san natrag u kutiju. Dok Psiha nosi kutiju na njeno odredište, Amor leti Jupiteru i moli za dozvolu da se oženi Psihom. To odobrenje i dobija, a Jupiter čini Psihu besmrtnom. Psiha rađa Amoru divnu kćerkicu Voluptas Nasladu.

Umjetničko predstavljanje[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Književnost[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.