Jupiter (mitologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
James Barry: Jupiter i Junona, hieros gamos

U rimskoj mitologiji, Jupiter je kralj bogova, bog neba, munja, oluje i grmljavine. Njegov je grčki pandan Zeus, egipatski Amon, nordijski Odin, a etruščanski Tinia. Jupiter je vladar nad zakonima. Jupiter se i danas štuje, u neopaganizmu.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Giulio Romano: Jupiter i Olimpija, njegova nimfa ljubavnica

Jupiterovo i Zeusovo ime potječu od imena indoeuropskog boga Dyeusa, a etimološki se povezuju. Jupiterovo i Zeusovo ime se prevode kao "svijetlo nebo", "onaj koji sve vidi" ili "božanski otac". Jupiter ima mnoge epitete. Jupiter se na latinskom kaže Iuppiter.

Epiteti[uredi | uredi izvor]

  • Jupiter Amon (Jupiter i egipatski bog Amon)
  • Jupiter Caelestis ("nebeski")
  • Jupiter Fulgurator ( "od munja")
  • Jupiter Lucetius ( "od svjetlosti")
  • Jupiter Pluvius ("pošiljatelj kiše")
  • Jupiter Stator
  • Jupiter Terminus ili Jupiter Terminalus
  • Jupiter Tonans ("gromovnik")
  • Jupiter Victor ("pobjednik")
Jupiter Stator, brončana statua
  • Jupiter Summanus
  • Jupiter Feretrius
  • Jupiter Optimus Maximus (kao vrhovni i najštovaniji bog)
  • Jupiter Ladicus
  • Jupiter Partinus
  • Jupiter Poeninus
  • Jupiter Solutorius
  • Jupiter Taranis
  • Jupiter Uxellinus (Jupiter kao bog planina)

Opis Jupitera i njegovo pojavljivanje u mitologiji[uredi | uredi izvor]

Agostino Carracci: Jupiter i Junona, hieros gamos

Jupiter je sin Saturna i Ops, vladara zlatnog doba. Saturn je kastrirao svog oca Cela i oženio se Ops. Ona mu je rodila Vestu, Cereru i Junonu, te Plutona i Neptuna, a on ih je sve progutao, jer se bojao da će ga djeca svrgnuti. Ops je sakrila Jupitera kao bebu, a njegova baka Terra, Celova žena i Saturnova i Opsina majka, ga je odgojila. Kad je odrastao, Jupiter je svrgnuo svog oca i kastrirao ga kako bi osvetio djeda. Oženio se Cererom, koja je rodila Prozerpinu, i Junonom, koja mu je rodila Marsa, Vulkana, Juventas i Diskordiju. Jupiter je našao Junonu na ostrvu Samosu. Neptunu je dao more, a Plutonu podzemlje, dok je sebi uzeo nebo. Jupiter je dobri bog koji šalje kišu, ali i zao, kada bjesni oluja. Jupiter ima mnogo ljubavnica, većina ih je preuzeta ih grčke mitologije. Jupiter je djed Romula i Rema, osnivača grada Rima. Iz Jupiterove glave je rođena božica mudrosti Minerva. Seksualno sjedinjenje između Jupitera i Junone nazvano je hieros gamos – "sveti brak". Kad je Junona rodila Vulkana, bio je ružan, pa su ga Jupiter i Junona bacili u more. Poslije je Jupiter ponovno vratio Vulkana jer je koristan zbog svog kovačkog umijeća. Jupiter je vladar Olimpa u rimskoj mitologiji. Jupiter sa Stimulom ima Bakusa.

Hramovi na Kapitoliju

Kult[uredi | uredi izvor]

Najveći hram u Rimu je Jupiterov. Diljem Rimskog Carstva su mu posvećivani hramovi. Na Kapitoliju je hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi. Hramovi su građeni i u kolonijama. Veliki trg ispred hrama pun je brojnih manjih hramova posvećenih manjim božanstvima, pored drugih vjerskih objekata, statua i trofeja.

Umjetnost[uredi | uredi izvor]

U umjetnosti se Jupiter prikazuje sa Junonom, svojim ljubavnicama, sa svojom životinjom orlom (koji je preuzet kao Zeusova životinja). Vrlo česti su prikazi Zeusa zapravo prikazi Jupitera, a oni se prikazuju obično vrlo slično. Jupiter se prikazuje kao zreli, bradati muškarac sa štapom.

Astrološka vjerovanja[uredi | uredi izvor]

U astrologiji je planeta Jupiter, koja predstavlja istoimenog boga, dobar znak i "dobra planeta". Jupiter potiče ljude da budu veseli te predstavlja sretnog boga, potiče fizičku snagu i materijalne uspjehe. Jupiterov je epitet i jovijalan. Suprotnost mu je Saturn.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Po Jupiteru je ime dobila planeta Jupiter. Jupiter se pojavljuje na slikama, statuama, reljefima, te je najpoznatiji rimski bog.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]