Idi na sadržaj

Prozerpina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina, sa šipkom
Prozerpina
druga imena Proserpine, Prosperine i Prosperina
opis božica godišnjih doba
roditelji Cerera i Jupiter
brak Pluton (amidža/dajdža)
grčki pandan Kora (Perzefona)

Prozerpina (Proserpine, Prosperine ili Prosperina) je rimska božica. Njen grčki pandan je Perzefona, a etruščanski Persipnei. Prozerpina je kći božice zemljoradnje Cerere i njenog brata Jupitera, boga neba. Opisana je kao mlada i lijepa djevojka.

Otmica Prozerpine

[uredi | uredi izvor]

Venera, božica ljepote, htjela je donijeti ljubav Plutonu. Poslala je svog sina Amora da ispali čarobnu strijelu ljubavi prema Plutonu. Pluton je bio pogođen i zaljubio se. Prozerpina je bila na Siciliji, na ostrvu koje je njena majka jako voljela. Igrala se sa nimfama i brala cvijeće. Iz vulkana Etna došao je Pluton i odveo je u podzemlje. Pluton je Prozerpin amidža (Jupiterov brat) i dajdža (Cererin brat), a ona se udala za njega i postala kraljica podzemlja. Bijesna Cerera je prošla cijelu Zemlju tražeći svoju kćer. Bila je vrlo tužna te je zaboravila na usjeve i plodove, pa je priroda opustjela. Odbila se vratiti na planinu Olimp. Hodala je Zemljom stvarajući pustinju. Jupiter je bio zabrinut za svoju sestru Cereru i svoju kćer Prozerpinu pa je poslao Merkura, svog sina, da nađe Prozerpinu kod Plutona. Pluton je odbio pustiti svoju ženu, tvdeći da je ona njegova i zato što je pojela zrnje šipka. Ali postignut je dogovor - Prozerpina će ostati 6 mjeseci kod njega, ostatak godine kod majke. To je dovelo do smjene godišnjih doba.

Prozerpinin je festival slavljen na Siciliji, a zvao se Anthesphoria.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]