Idi na sadržaj

Venera (mitologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sandro Botticelli: Rođenje Venere, detalj prikazuje samu lijepu Veneru
Venera
opisbožica ljubavi, ljepote, plodnosti i spolnosti
roditeljiCel (rođena iz morske pjene)
brakVulkan
djecaKupid, Timor, Formido, Konkordija, Mutinus Mutunus, Eneja
grčki pandanAfrodita
egipatski pandanHator

Venera je jedna od glavnih rimskih božica. Božica je ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti. Njen grčki pandan je Afrodita, a egipatski Hator.

Opis i mitovi

[uredi | uredi izvor]

Venera je rođena iz mora, a nastala je iz testisa boga neba Cela, kad ga je kastrirao njegov sin Saturn. Venerin muž je ružni bog-kovač, Vulkan, a ljubavnici su joj Mars, Vulkanov pravi brat, Merkur i Bakus, Vulkanova polubraća. Vulkan je svoju majku Junonu privezao za zlatno prijestolje, a oslobodio je kad mu je Venera data za ženu. Venera sa Marsom ima Kupida, Timora, Formida i Konkordiju. Venerin sin je i Eneja, praotac Rimljana. Jedan od njenih epiteta, Venus Urania, pokazuje kako je ona i nebeska božica, jer je Uran grčki Celov pandan. Venera je Bakusu rodila Mutinusa Mutunusa. Kad god Venera spava sa Marsom, Vulkan se ljuti i nastaju erupcije Etne.

Epiteti

[uredi | uredi izvor]

Venerini epiteti su:

Venerin znak za feminizam
  • Venus Acidalia
  • Venus Cloacina
  • Venus Erycina ili Venus Erucina (zaštitnica prostitutki)
  • Venus Felix (božica sreće u ljubavi)
  • Venus Genetrix (Majka Venera)
  • Venus Libertina
  • Venus Murcia
  • Venus Obsequens (dobrohotna Venera)
  • Venus Urania (nebeska Venera)
  • Venus Victrix (pobjedonosna Venera)
  • Venus Amica (prijateljica Venera)
  • Venus Aurea (zlatna Venera)

Njen kult je počeo u Ardiji i Laviniumu. 25. aprila 215. p. n. e., Venerin hram je napravljen na Kapitolu. Veneri su se molile djevojke, zbog ljepote. Venera je i božica ozdravljenja od spolnih bolesti.

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, Venera izlazi iz školjke, sa dugom plavom kosom, dok je slijeva gleda Eol, a s desna Flora, Firenca

Pandani

[uredi | uredi izvor]
William Adolphe Bouguereau: Rođenje Venere, Venera se rađa iz školjke, sa plavo-smeđom kosom, detalj slike

Umjetnost

[uredi | uredi izvor]

U umjetnosti Venera se prikazuje kao lijepa, često gola žena. Najčešće se na obojenim slikama u renesansi prikazuje sa tamnom kosom, dok je Sandro Botticelli prikazuje sa plavom. Najčešće se prikazuje mit o njenom rođenju iz mora ili divovske školjke. Taj prikaz je nazvan Venera Anadiomena. Dolje su navedeni primjeri Venerinih kipova:

Venera iz Willendorfa, sa velikim grudima, kao Majka Zemlja

Venera iz Willendorfa je jedan mali kipić koji prikazuje debelu ženu, a nazvan je Venera jer se radi o božici plodnosti. Venera je možda oblik božice plodnosti koja je štovana od davnina, kao i Majka Zemlja.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Po Veneri je nazvana planeta Venera. Venerin znak je znak za ženski spol i feminizam. U horoskopu, Venera je vladarica Vage i Bika.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]