Venera (mitologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Venera pogledajte Venera (čvor).
Sandro Botticelli: Rođenje Venere, detalj prikazuje samu lijepu Veneru
Venera
opis božica ljubavi, ljepote, plodnosti i spolnosti
roditelji Cel (rođena iz morske pjene)
brak Vulkan
djeca Kupidon, Timor, Formido, Konkordija, Mutinus Mutunus, Eneja
grčki pandan Afrodita
egipatski pandan Hator

Venera je jedna od glavnih rimskih božica. Božica je ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti. Njezin je grčki pandan Afrodita, a egipatski Hator.

Opis i mitovi[uredi | uredi izvor]

Venera je rođena iz mora, a nastala je iz testisa boga neba Cela, kad ga je kastrirao njegov sin Saturn. Venerin je muž ružni bog-kovač, Vulkan, a ljubavnici su joj Mars, Vulkanov pravi brat, Merkur i Bakus, Vulkanova polubraća. Vulkan je svoju majku Junonu privezao za zlatno prijestolje, a oslobodio ju je kad mu je Venera dana za ženu. Venera sa Marsom ima Kupida, Timora, Formida i Konkordiju. Venerin je sin i Eneja, praotac Rimljana. Jedan njezin epitet, Venus Urania, pokazuje kako je ona i nebeska božica, jer je Uran grčki Celov pandan. Venera je Bakusu rodila Mutinusa Mutunusa. Kad god Venera spava sa Marsom, Vulkan se ljuti i nastaju erupcije Etne.

Epiteti[uredi | uredi izvor]

Venerini epiteti su:

Venerin znak za feminizam
  • Venus Acidalia
  • Venus Cloacina
  • Venus Erycina ili Venus Erucina (zaštitnica prostitutki)
  • Venus Felix (božica sreće u ljubavi)
  • Venus Genetrix (Majka Venera)
  • Venus Libertina
  • Venus Murcia
  • Venus Obsequens (dobrohotna Venera)
  • Venus Urania (nebeska Venera)
  • Venus Victrix (pobjedonosna Venera)
  • Venus Amica (prijateljica Venera)
  • Venus Aurea (zlatna Venera)

Kult[uredi | uredi izvor]

Njen kult je počeo u Ardiji i Laviniumu. 25. aprila 215. p. n. e., Venerin hram je napravljen na Kapitoliju. Veneri su se molile djevojke, zbog ljepote. Venera je i božica ozdravljenja od spolnih bolesti.

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, Venera izlazi iz školjke, sa dugom plavom kosom, dok ju slijeva gleda Eol, a zdesna Flora, Firenca

Pandani[uredi | uredi izvor]

William Adolphe Bouguereau: Rođenje Venere, Venera se rađa iz školjke, sa plavo-smeđom kosom, detalj slike

Umjetnost[uredi | uredi izvor]

U umjetnosti se Venera prikazuje kao lijepa, često gola žena. Najčešće se na obojenim slikama u renesansi prikazuje sa tamnom kosom, dok ju Sandro Botticelli prikazuje sa plavom. Najčešće se prikazuje mit o njezinom rođenju iz mora, ili divovske školjke. Taj prikaz je nazvan Venera Anadiomena. Dolje su navedeni primjeri Venerinih kipova:

Venera iz Willendorfa, sa velikim grudima, kao Majka Zemlja

Venera iz Willendorfa je jedan mali kipić koji prikazuje debelu ženu, a nazvan je Venera jer se radi o božici plodnosti. Venera je možda oblik božice plodnosti koja je štovana od davnina, kao i Majka Zemlja.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Po Veneri je nazvana planeta Venera. Venerin znak je znak za ženski spol. U horoskopu, Venera je vladarica Vage i Bika. Venerin znak je znak za feminizam.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Božica Venera