Psihijatrijska bolnica Ugljan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Psihijatrijska bolnica Ugljan
Država Hrvatska
Kanton: Zadarska županija
Osnovana: 1955.
Adresa: Varoš 25
23 275 Ugljan
Telefon: ++ 385 (0) 23 208 200
Sajt: http://www.pbu.hr
E-mail: info@pbu.hr

Psihijatrijska bolnice Ugljan je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu zaštitu psihičkog zdravlja ljudi.

Smještena je u mjestu Ugljan na istoimenom dalmatinskom ostrvu. Ukupna površina bolnice je 84.940 m 2. Kroz sve etaže liječenja ova bolnica može obuhvatiti i do 483 ljudi dnevno, s kapacitetom od 483 kreveta. Tokom jedne godine liječenjem je obuhvaćeno oko 1070 pacijenata.

U liječenju pacijenata primjenjuju se raznovrsne terapije poput: liječenja lijekovima, psihofarmakoterapije, preko individualne i grupne psihoterapije te socioterapije u užem i širem smislu do radno-okupacionih tehnika. Svrha ovih terapija je da se ljudima omogući da uz liječenje, postignu ugođaj koji im u vanjskom svijetu nedostaje. Krajnji cilj predstavlja resocijalizacija bolesnika, tj. njegov povratak u porodicu, na radno mjesto i u društvu kao aktivnog, ravnopravnog i korisnog člana. [1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Psihijatrijska bolnica Ugljan osnovana je 1. septembra 1955. godine na mjestu bivšeg italijanskog logora, izgrađenog 1942. godine na ostrvu Ugljanu, u istoimenom mjestu. Šest postojećih jednospratnih paviljona je adaptirano, izgrađene su nove zgrade, uređena je okolina i okrug Bolnice. Budući da u to vrijeme na Ugljanu nije bilo električne struje, uređena je vlastita centrala na motorni pogon, a cisterna s kišnicom bila je izvor vodoopskrbe. Pristup Bolnici je također bio otežan jer nije bilo prave ceste do ustanove, koja je od samog mjesta udaljena 3 km. Jedina veza Bolnice sa Zadrom bila je brodska i to jedanput dnevno. Prvi pacijenti su stigli iz bolnica: Vrapče, Jankomir, Popovača, Pakrac i Šibenik.

Na samom početku Bolnica je raspolagala s 200 kreveta, a nedostajalo je ljekara i ostalog stručnog medicinskog osoblja, budući da su navedeni uslovi življenja bili izuzetno teški. Dolazio je ljekar iz Velog Iža, dr. Ivan Matulić, jednom do dva puta sedmično. Upravnik Bolnice za nemedicinsku djelatnost bio je gospodin Dragutin Krklec. Prvi medicinski djelatnici su bili mještani Ugljana, koji su završili dvogodišnju školu za bolničare otvorenu pri Bolnici 1956. godine, što je zasluga tadašnjeg direktora dr. Vitalija Petrovskog, utemeljivača i radne terapije. Djelatnici, polaznici dvogodišnje škole su prethodnici medicinskih sestara - tehničara u obavljanju radnih zadataka. Direktor Bolnice od 1955.-1958. godine bio je dr. Vitalij Petrovski, od 1958.-1959. dr. Ladislav Nikolić, a od 1959.-1968. godine prof. Dr. Zvonimir Sušić. Od 1968.-1970. direktor PB Ugljan je dr. Abdulah Jančiragiđ.

Prof. Dr. Zvonimir Sušić unaprijedio je stručni psihijatrijski rad, radnu terapiju, omogućio daljnje školovanje bolničara i specijalizaciju neuropsihijatara. Pronalaženje izvorske vode i gradnja bolničkog vodovoda, rezultat je djelovanja cijele bolničke uprave na čelu s direktorom dr. Sušićem. U toku prethodno navedenih razdoblja oko bolnice je podignut park, sagrađena je mrtvačnica, a bolnica je imala i vlastito groblje (harem). 1970. godine direktor postaje prim. Dr. Ivo Maljković, a Bolnica nastavlja svoj daljnji razvoj. 1971. godine uređena je zgrada za smještaj hroničnih alkoholičara, a 1972. započeta je izgradnja zgrade za radnu terapiju i profesionalnu rehabilitaciju.

1973. godine sagrađen je u bolnici Centar za resocijalizaciju psihijatrijskih bolesnika (dijagnostika, profesionalno usmjeravanje, rehabilitacija i resocijalizacija duševnih bolesnika). U Centru je radio stručni tim sastavljen od: neuropsihijatra, kliničkog psihologa, interniste, socijalnog radnika. 1973. godine u Bolnici se održavaju VIII. Sportske igre psihijatrijskih bolesnika i Prvi simpozij o radnoj terapiji, sportu i rekreaciji u psihijatriji. Automatska kotlovnica izgrađena je 1975. godine, a centralno grijanje uvedeno je u sve bolničke odjele, radne jedinice i radionice muške i ženske terapije. Ugrađeno je 7 km cijevi za centralno grijanje i potrošnu toplu vodu. 1974. godine puštena je u rad nova telefonska centrala. 1975. godine sagrađena je Upravna zgrada u kojoj su smješteni: direktorov ured, upravne službe, računovodstvo, klinička laboratorija, bolnička apoteka, stomatološka ambulanta.

Godine 1977. preuređeni su bolnički odjeli, asfaltiran je i bolnički krug. 1983. osniva se i mikrobiološka laboratorija. Velika pažnja pridaje se Radnoj i rekreacijskoj terapiji, a pacijenti su tokom radne terapije boravili u: knjigoveznici, tkaonici, pletionici šiba, radionici četaka i metli, opremanju mreža, radionici ručnog veza i trikotaže. Oni koji su ovladali određenom vještinom, dobijali su priznanje i "uvjerenje" o izučenom zvanju. Pacijenti su imali vlastiti orkestar, pjevački hor, te pozorište lutaka. Pod vodstvom likovnog pedagoga pacijenti su se bavili i slikanjem, te su se organizirale i prigodne likovne izložbe. U bolnici postoji i biblioteka (stručna i bolesnička) koja raspolaže s preko 5000 knjiga osnovana tokom 1955. i 1956. godine. Korisnici su osoblje i bolesnici. Tokom dugogodišnjeg rada obavlja se i prevodilačka djelatnost (njemačko i englesko jezično područje).

Bolnica nema ogradu, već je otvorena, kao još jedan preduslov za resocijalizaciju duševnog bolesnika i rušenja predrasuda između bolnice i vanjskog svijeta. 1973. godine u ovoj bolnici se održavaju VIII. Sportske igre psihijatrijskih bolesnika i Prvi simpozijum o radnoj terapiji, sportu i rekreaciji u psihijatriji. Broj zaposlenih bolnice se od početnih 200 povećao na 400 tokom 1980-ih, od čega je polovina otpadala na medicinske radnike. Broj pacijenata se tada povećao na 600, što je ukazalo na opravdanost postojanja ovakve ustanove. 1990. godine doc. Dr.sc. Emil Žampera postaje direktor, a na tom mjestu ostaje do 2003. godine. Iste godine otvorena je Dnevna bolnica. Tu se liječe pacijenti koji ne zahtijevaju intenzivnije liječenje i sposobni su dolaziti svakodnevno u bolnicu na tretman. Najveći dio pacijenata sačinjavaju oboljeli od PTSP-a.

U julu 2003 godine, direktor postoje dr. Darko Labura. Nakon toga bolnica se priključuje na vodovodnu ostrvsku mrežu, a sređuje se i sastav kanalizacije. Postepeno se uređuju odjeli i nabavlja savremena dijagnostička oprema, a otvorena je i Ambulanta u Zadru. Također se reformira i unutrašna organizacija psihijatrijske službe.[1]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

MEDICINSKE ORGANIZACIJSKE JEDINICE : 1. Služba za prijem i intermedijarno liječenje:
Odjel IX - muški odjel
Odjel XI - muški odjel
Odjel IV - ženski odjel
Prijemna ambulanta s obradom podataka

2. Služba za forenziku, motrenje i vještačenje:
Forenzički odjel za provođenje mjera čuvanja i liječenja - Odjel I
U sklopu ovog odjela nalaze se i:
Ambulanta za forenziku
Odsjek za motrenje i vještačenje
EEG laboratorij
Forenzički odjel za produženi forenzički tretman - Odjel IA

3. Služba za poludnevni tretman i socijalnu psihijatriju u čijem sastavu su:
Dnevna bolnica
Odjel socijalne psihijatrije i rehabilitacije - odjel VII u sklopu
Odsjek socijalne službe
Odsjek za radnu terapiju i rehabilitaciju (muzikoterapija, sport i rekreacija, te likovna terapija)

4. Služba za liječenje ovisnosti i psihotraumu:
Odjel za liječenje ovisnika o alkoholu - Odjel X
Odjel za anksiozno-depresivne poremećaje - Odjel II

5. Služba za psihogerijatriju u čijem sastavu je:
Odjel za psihogerijatriju - Odjel VI u sklopu
Odsjek somatskog zbrinjavanja u psihogerijatriji

6. Služba za produženo liječenje u čijem sastavu su:
Odjel za demencije i mentalne retardacije
Odjel za produženo liječenje

7. Služba za polikliničko konzilijarnu djelatnost u čijem sastavu su: Psihijsatrijska ambunatna - socijalna
Psihijatrijska ambulanta - biologijska
Internistička ambulanta s EKG dijagnostikom
Ambulanta za hitne bolničke intervencije
RTG dijagnostika
Ginekološka ambulanta

8. Saradne medicinske i dijagnostičke organizacijske jedinice:
Odsjek apoteke
Zubna ambulanta
Medicinsko-biokemijska laboratorija

9. Ostale saradne organizacijske jedinice:
Odjel znanstveno-istraživačkog rada
Odsjek stručne biblioteke
Odsjek psihologije

NEMEDICINSKE ORGANIZACIJSKE JEDINICE:

1. Služba za financijsko-računovodstvene poslove
služba posluje preko referada

2. Služba nabave i skladišta

3. Služba za opće, pravne i kadrovske poslove
U sklopu ove službe djeluje referada za kadrovske i opće poslove

4. Služba zaštite na radu i protupožarne zaštite
U sklopu ove službe djeluje portirsko-čuvarska organizaciona jedinica

5. Služba održavanja i usluga:
Servis održavanja
Servis prijevoza s mehaničkom radionicom
Brijačko - frizerska radionica
Servis rublja s praonicom

6. Služba prehrane i ekonomije:
Kuhinja
Ekonomija
Dijetetika

7. U bolnici je organizovan i posebni odjel socijalne brige, prema uslovima propisanim Zakonom i podzakonskim aktima, a prema odobrenju Ministarstva rada i socijalne sigurnosti.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Psihijatrijska bolnica Ugljan". pbu.hr. Pristupljeno 7. 7. 2019..