Ptičija gripa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Ptičja gripa)

Ptičja gripa (drugi nazivi: Aviarna influenca, Kuga peradi) je zarazna bolest ptica koju uzrokuju pojedine grupe virusa vrste Influenca virusom grupe A (neki drugi sojevi tog virusa uzrokuju epidemije čovječje gripe). to je oboljenje koje napada respiratorni, digestivni i nervni sistem ptica.

Virus Influence[uredi | uredi izvor]

Virus influence izuzetno je varijabilan i podložan stalnim genetskim promjenama (mutacijama i izmjeni gena među grupama) te se pojavljuje u velikom broju podtipova i sojeva, od kojih samo manji broj dovodi do izražene bolesti kod ptica. Jedan je takav patogeni soj, podtipa H5N1, prvi put zabilježen 1997. u Hong Kongu i od tada se proširio velikim dijelom Azije i istočne Evrope. Ukupan broj ptica koje su umrle od gripe ili su usmrćene zbog sprječavanja širenja zaraze procjenjuje se na oko 120 miliona. Ptičija gripa prvi puta u Bosni i Hercegovini zabilježena je u februaru 2006 kod Jajca.

Virus influence tipa A uzrokuje humanu, svinjsku konjsku i avijarnu te influencu morskih sisara, virus influence tipa B uzrokuje samo humanu influencu, a virus influence tipa C uzročnik je rijetkog blagogo oboljenja kod svinja i ljudi.

Ptičija gripa kod ptica[uredi | uredi izvor]

Ovo oboljenje može se javiti u dva oblika i to:

  • Nisko patogena avijarna influenca (LPAI)
  • Viskopatogena avijarna influenca (HPAI)

Oba oboljenja su uzrokovana virusom tipa A. HPAI je na teritoriji Evrope po prvi put zabilježen 1878. godine

Ptičija gripa kod ljudi[uredi | uredi izvor]

Kao i kod nekih drugih sojeva ptičje gripe, za patogeni soj H5N1 zabilježeni su izolirani slučajevi infekcije ljudi, njih nešto više od 120 u zemljama jugoistočne Azije, od kojih je polovina završila smrću oboljelog. U svom sadašnjem obliku virus ipak nije posebno opasan za opću ljudsku populaciju jer nema prijenosa sa čovjeka na čovjeka, tako da su infekciji izložene samo osobe u relativno intenzivnom kontaktu s oboljelim pticama. S druge strane, mnogi virolozi upozoravaju na veliku mogućnost, pa čak i izvjesnost promjene u genetskom sastavu soja kojom bi postao prenosiv među ljudima, što bi moglo dovesti do pandemije slične španskoj gripi 1918. s velikom smrtnošću (do 5% oboljelih).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]