Razgovor:Stari most/Arhiva 2

/Arhiva 1 24/02/2006

Trebalo bi navesti izvore za "Rušenje u ratu"

Može li autor navesti izvore za Rušenje u ratu dio članka? Trenutno članak izgleda kao Hrvatsko-Bošnjačko prepucavanje (t)ko je kriv za sukob. Ja osobno nemam ništa protiv navedenih transkripta, međutim da bi se dao kredibilitet našoj Wikipediji, ovakve stvari bi trebalo (obavezno) da prate (kredibilni) izvori. Agresija na BiH je često osjetljiva tema za većinu naših korisnika. --Benjamin 11:39, 10 april 2006 (CEST)

Prava istina

Podaci o rušenju mosta nimalo nisu relevantni ni točni, jer prava istina o rušenju mosta se istražuje, a važno je napomenuti da se znanstvenim istraživanjem došlo do drugačije istine! Naime postoji teza da je Stari most srušen od strane Bošnjaka, postoji i tv snimka na kojoj se vidi vodeni stup koji, kažu stručnjaci nastaje minjiranjem, a HVO se optužuje da je tenkovskim projektilima most sruše, tako da paušalne zaključke netko očito namjerno progurava, ne znam koji bi cilj bio, ocrnit Hrvate možda, zašto.. zato što su im pomogli u zbrinjavanju izbjeglica po jadranskim hotelima, slali reprezentaciju BIH na mediteranske i druge igre o trošak HRVATSKIH poreznih obveznima, što su ih Hrvati naoružavali i obučavali diljem Hrvatske, ne BiH, već ponavljam Hrvatske, da.. neshvatljivo!

Postoji također i teza da su Marsovci srušili Stari most, ali to je samo teza. S druge strane Slobodan Praljak je prije suđenja u Haagu naručio i platio "analizu" o alternativnoj hipotezi rušenja mosta koja je oborena kao kula od karata, a njeni autori se i danas srame. Naime, niko od autora nije bio na licu mjesta da bi analizirao svoju hipotezu. Umjesto toga su gledali snimke rušenja i pravili karikaturu od sebe, jer niko od tih autora nije balističar po vokaciji. Most je gađan cijeli dan 8.11. da bi definitivno bio srušen 9. Na desetine granata su ga pogodilo ranije taj dan. Postoje i snimci tenka koji je gađao most, a Slobodan Praljak je u Slobodnoj Dalmaciji 2004. izjavio da je rušenje mosta bilo legitiman vojni cilj. Pošto je shvatio da je lupio ko Maksim po diviziji, odlučio se za alternativn metodu: revizionizma, dobro izučenu kod naših istočnih susjeda, koji tvrde da su Srebreničani izvršili kolektivno samoubistvo. Srami se.--Emir Kotromanić 10:46, 20 juni 2006 (CEST)

Spominjanje Marsovaca najbolje govori o ozbiljnosti i nepristranom pristupu ovoj temi. Jasno je da autora u biti i ne zanima istina o rušenju nego ga zanima da se optuži HVO. No autor ne staje samo na tome, da bi "potkrijepio" svoju tezu on govori da se srami radi svoje sumnje (a sumnja je temelj svakog znanstvenog istraživanja) iako su sumnje u muslimansku verziju događaja iznijeli stručnjaci koje su bili na Haškom sudu kao vještaci u sasvim drugih slučajevima. Nije mu dovoljno niti to da se medju tim straučnjacima nalazi i jedan Bošnjak !---

Srami se ti jer imputiraš stvari koje nisu na čisto, iznesi konkretne dokaze! Kažeš postoje snimci tenka, a jel postoje snimci kako je u tom trenutku srušen most..?..naravno da ne, ali zato postoje snimke koje pokazuju i dokazuju da je most bio miniran sa vaše strane, hrvatska javnost je to vidjela jasno i ne možebiti do kraja na čisto da je HVO srušio most! Ja ne tvrdim što je istina, već da su sve mogućnosti otvorene, jer kome vjerovati kad znamo da Bošnjaci žele marginalizirati Hrvate, nećemo se zavaravati, sjetimo se Islamske deklaraciije i Patriotske lige, znam da ste u procesu nastajanja nacionalnosti, ali to ne znači da ćete to postići pljujući druge!

Stvari su itekako nacisto, jer je dokaz prihvatio Haaski sud, a i Praljak je priznao rusenje. Postoje snimci i tenka i granate koja udara u most. Most je cijeli dan ranije granatiran sa istih polozaja, nisu valjda i to bile simulacije miniranja?! Sto se tice price o ugrozenosti, to je toliko ofucano da se sada samo vicevi pricaju o tome. Vrijeme revizionizma je proslo, ostace samo ovaj sramni pokusaj revizije historije.--Emir Kotromanić 11:41, 21 juni 2006 (CEST)

Mislio sam da je ovo nemoguće. Ali odavno vidim zašto je nama koji smo ostali u BiH loše. Nisu u pitanju pare, i da ih nema. Neki nemaju, neki imaju previše. Ali mentalitet je taj radi kojeg se meni malo živi ovdje. Postavio bih jednostavno pitanje za anonimnog korisnika. Bi li te ikakav dokaz mogao uvjeriti da su stari most srušile hrvatske snage?

Prokletsvo naših svih naroda je to što su fanatično idiotski ubjeđeni u ove ili one stvari. Bez obzira što štete napretku. --Haris 12:06, 21 juni 2006 (CEST)

Spominje se revizija prošlosti ovdje! To je upravo ono što vi Muslimani uporno i radite od 90-tih na ovammo, na čemu se temelji svako vaše zapisano slovo o povijesti, od quasi bosanskog jezika, do same geneze Muslimana, pa i ovako jedan banalan slučaj kao što je rušenje mosta okrećete sebi u korist, kao da neka korist stvarno postoji. Kao da je bitno tko ga je srušio, ako je već srušen! Vama očito jest jer to predstavljate kao neki cid od velike važnosti. To samo govori o odrazu vaše kulture i stanju duha, jer čitajući prijašnje komentare, reakcije Muslimana na iste, s kojima se oni ne slažu bile su kao da je netko dirnuo u osinjak, spominje se sram itd., strašno! A kad je napravljen homocid prije pravog početka rata u BiH, ograđivali ste se tvrdeći da to nije vaš rat kao da se to ne događa i u vašoj zemlji Bosni i Hercegovini, a kasnije ste i sami doživjeli homocid i genocid u tom tuđem ratu!

Pozdrav!

Anonimni, nije lijepo generalizirati. Ne-ne! Nidurhaf 08:59, 5 juli 2006 (CEST)

Što je uistinu važno!

Pod naslovima "Turizam", "Uloga", "Okolina" i "Zanimljivosti" ne nalazi se ništa ili sramotno malo

napisano o mostu, a najduži tekst o Starom Mostu u Mostaru jest onaj o njegovom rušenju!

Pa jel to pozivnica turistima,(?)

jel to ono što je bitno turistima,(?)

jel to čar našeg Staroga mosta, njegov duh, koji toliko zrači i krasi Mostar, koji je jedno od

svjetskih ljepota, čiji je to interes da je jedino važno i najvažnije o mostu tko ga je srušio u

ratu, zar je to stvarni cilj promocije mosta na bilo kojem planu, ma jasno je da se tu ne radi o

pisanju o povijesti mosta, o nećemu što bi moglo nekoga zainteresirati da dođe i pogleda most, da

dalje traži o njemu i čita, da saznaje nešto novo i produbljuje svoje vidike preko toga mosta, da

produbljuje svoje spoznaje o onašoj Bosni i Hercegovini, pa po Bogu kako će to kroz stenograme

Franje Tuđmana  ???

Žalosno je što vi koji pišete o našem mostu želite progurat nešto drugo, žalosno je što to radite

preko mosta, simbola Mostara!

Ako baš želite napakostit Hrvatima, što ovime ne možete, samo umišljate, probajte to na manje

podmukliji način, preko svojih politika, jer ovo stvarno ne priliči!

(google.. stari most .. kilk.. stari most... ?? aha.. srušen.. dobro da sam nešto naučio)

Sramota!

Anonimni, ovdje niko ne zeli nastetiti Hrvatima, pa oni su gradjani Bosne i Hercegovine! U cijelom clanku ima samo jedno odjeljenje (2.2 Rušenje u ratu) koje se odnosi na rat i rusenje mosta. Zasto ti smeta da se pise i o tome, kada je to cinjenica? Treba da se zna, ne zbog mrznje i osvete, nego da se nikada ne ponovi: ni rusenje mostova, ni rat, ni genocid! Pozdrav! --Nidurhaf 09:27, 5 juli 2006 (CEST)

Jasno, samo mislim da to ne treba činiti glavninu prezentiranog o mostu, ma tko ga je srušio, jer sve to onda poprima jednu ružnu konotaciju spram onih koje se optužuje, pa vi vidite! Jer jedino na uštrb vas samih činite sve što činite drugima!

Dakle da izbacimo činjenicu da je srušen i granatiran? Ali ne, idemo napakostiti Hrvatima. De bolan, ako voliš taj most nađi informacija i dopuni članak. Ovako ne postižeš ništa. --Haris 12:13, 5 juli 2006 (CEST)

...da se zaključiti da je rušenje mosta bilo dio smišljene kampanje agresije Hrvatske,
koja se ogledala između ostalog i u urbicidu.

Lijep podatak o rušenju mosta, jel to ta činjenica koje ne treba izbaciti! I da, ne treba izbaciti činjenicu o rušenju mosta, no njen sadržaj jest sporan, a sa tolikom sigurnošću tvrditi i zagovarati jednu tezu na ovakav način poprima druge konotacije, htio ti to (ili ne)!

Nož, žica, Srebrenica.. protiv toga se borite, a ne protiv Hrvata! Samo kad se sjetim Mladića u Srebrenici.. "Napokon je došlo vreme da se osvetimo Turcima na ovim prostorima!, jel to manje važno od rušenja mosta, mislim da nije i to znate, onda se ponašajte u skladu sa tim!!

Malo je morbidno upućivati na šta bi se trebali boriti. Sama poređenja su mi bezveze, i još kad uzmem u obzir da je trenutno mir i da se meni ne bori protiv ikog mislim da ti puno jasnije zašto ti je komentar (zadnji) besmislen. A ti, kao i svaki korisnik, možeš učestvovati u prekrajanju članka, neće prvi put biti, imali smo i članak Bosanski Srbi pa smo ga "zajedničkim" snagama uradili. Ovako piskaranje na razgovoru neće donijeti dobro ni meni ni tebi. --Haris 10:45, 6 juli 2006 (CEST)

Imaš pravo, besmisleno je ovdje raspravljati, na wiki diskusiji! btw.Ja ne znam na kakvu si ti to borbu mislio, očito ne na onu na koju sam ja mislio!

• Ado 16:59, 6 juli 2006 (CEST) Citiram: "ali zato postoje snimke koje pokazuju i dokazuju da je most bio miniran sa vaše strane, hrvatska javnost je to vidjela jasno i ne možebiti do kraja na čisto da je HVO srušio most!"

Molio bih anonimnog korisnika da nam navede konkretan izvor tih snimaka, i na koji način se može do njih doći. Ako ih već podastire kao dokaz onda da se možemo uvjeriti u postojanje tog dokaza, a ne da mu samo vjerujemo na riječ.

Takođe u civilizovanim zemljama ljudi se prilikom dijaloga predstave i navedu svoje ime prezime titulu i sl. (makar i nadimak). Ovo napominjem čisto zbog toga da anonimni autor shvati da je, u slučaju da se i dalje ne predstavi, sasvim prirodno da pomislimo kako nije siguran u svoje stavove i ne smije da stane iza njih potvrđujući ih svojim imenom i kredibilitetom.

I pod tri smatram bespredmetnom daljnju raspravu (dalo bi se o svim navodima nadugo raspravljati). Ako već anonimni korisnik nije naveo nijedan potencijalni argument koji bi ga uvjerio u istinitost toga da je most srušen od strane HVO-a i ako je pristupio dijalogu unaprijed siguran u svoje stavove i čvrsto odlučan da ih ne mijenja ni po koju cijenu, onda je (kao što sam već rekao) daljnja rasprava bespredmetna. Bolje da uložimo vrijeme i znanje u pisanje i popravljanje članaka nego da ga trošimo uzaludno.

Ado 16:59, 6 juli 2006 (CEST) Pozdrav svima

Ovo je snimak rušenja i ekperiment sa štapinom. Vodena zavjesa ukazuje da je detoancija izvršena štapinom. Dim od detonacije je crn, tenkovska granata radi bijeli dim.

http://rapidshare.de/files/13852458/Old_bridge_desctruction_-_good_job.zip

Dr. Berko Zečević, jedan od najpoznatijih balističara na teritoriji Ex-Yu je oborio ovaj cirkus od "eksperimenta" a kojeg su ovi cirkusanti po narudžbi Slobodana Praljkana izveli na nekoj rijeci iza sedam gora i iza sedam mora. Što je još bitnije haški sud je prihvatio svjedošenje prof. Zečevića, a ove smijurije su ostale mrlja na obrazu ovih bijednika, koji uzgred budi rečeno, uopće nisu balističari. To je isto da pjevač dokazuje teoriju relativnosti na stadionu Želje. --Emir Kotromanić 23:22, 26 juli 2006 (CEST)

Treba izbaciti da je HVO srušio Stari most i stavit ovako:postoje dvije opcije. Prva govori da je HVO sa tenkovima srušio Stari most. Druga govori da je miniran od strane Bošnjaka.--Jolo,18. kolovoza 2006.,12:10

Ne. Zaboravi na to. --Haris 14:37, 18 august 2006 (CEST)

• Loša ideja, jer nemamo dvije opcije, ne postoje dvije istine. Stari most je srušen od strane HVO-a (što je Praljak posredno potvrdio, da bi potom, kada je uvidio da će za taj zločin morati odgovarati, promijenio iskaz). Traženje da postavimo dvoje moguće opcije je kao da neki drugi korisnici traže da postoje dvije opcije masakra u Srebrenici (jedna istinita i druga kako su Bošnjaci organizovali sve to). Ado 14:07, 18 august 2006 (CEST)

Stari most cvor

Treba napraviti cvor za Stari most, jer imamo i clanak Stari most (Konjic). - Zumbulka 13:58, 24 februar 2007 (CET)

Slika govori više od riječi.

Ako priznati profesori i stručnjaci na na tom području (inače nehrvati) naprave studiju i podrobno dokažu kako je stari most miniran onda to ipak nešto znači ne samo kod nas nego i na zapadu koji je već pomalo umoran od kuknjave balkanskih naroda i bjesomučnog optuživanja onog drugog koji je tobože nacionalist a ponekad i čudovište sa nekoliko glava.

Kategorizacija

Može li neko ubaciti kategoriju Kategorija:Svjetska baština, kao i Šablon:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini. --Smooth O 18:12, 12 april 2008 (CEST)

Urađeno --Kal-El 21:25, 16 april 2008 (CEST)

HVO nije srušio Stari most

EKSPERTI TVRDE: Most nije srušio HVO

Ekspertna analiza trojice stručnjaka koja će uskoro izići iz tiska kao knjiga u Zagrebu donosi iznenađujuću tvrdnju: Stari most u Mostaru nije srušio tenk HVO-a nego podmetnuta mina aktivirana iz muslimanskog dijela grada

Uskoro bi se istodobno u hrvatskim i bosanskohercegovačkim knjižarama trebala naći vrlo zanimljiva knjiga koja na drukčiji način govori o poznatom rušenju Starog mosta u Mostaru 9. studenoga 1993. Knjigu će izdati zagrebačke izdavačke kuće „P.I.P. Pavičić" i „Oktavijan", a ljubaznošću izdavača Josipa Pavičića Nacional čitateljima prvi predočava njezin sadržaj.

Središnji dio te knjige je ekspertiza pod naslovom "Analiza rušenja Starog mosta prema dostupnim videosnimkama" (Videozapisi dostupni na dnu stranice), što su je izradila trojica zagrebačkih stručnjaka: diplomirani inženjer kemije 51-godišnji dr. Muhamed Sućeska i diplomirani inženjer strojarstva dr. Aco Šikanić, obojica s Brodarskog instituta u Zagrebu, te diplomirani inženjer strojarstva, 74-godišnji dr. Slobodan Janković, umirovljeni profesor i znanstveni savjetnik na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Janković je i sudski vještak, kojega je Tribunal u Haagu angažirao u slučaju suđenja generalu Tihomilu Blaškiću.

Mišljenja i tvrdnje tih triju eksperata za balistička vještačenja i učinke eksplozivnih sredstava, do kojih su oni došli na osnovi detaljnog pregleda snimljenog videomaterijala o rušenju Staroga mosta i usporedbe s rezultatima vlastitog eksperimenta na poligonu u Petrinji, mogli su promijeniti uvriježene interpretacije događaja oko rušenja Starog mosta. U spomenutoj analizi ta trojica stručnjaka tvrde da se "na temelju proučavanja dostupne videodokumentacije i izvršenog eksperimenta može konstatirati da je velika vjerojatnost da rušenje Starog mosta nije izvršeno paljbom iz tenkovskog topa, nego detonacijom eksplozivnog naboja ili minskoeksplozivnog sredstva postavljenog u donjem dijelu luka mosta", te da je "samo aktiviranje naboja izvršeno preko detonirajućeg štapina koji je aktiviran iz blizine Starog mosta, i to najvjerojatnije s lijeve, odnosno istočne (bošnjačke - op.p.) strane obale Neretve".

Riječ je o zaključku koji je u potpunoj opreci s onim što se dosad tvrdilo, da je most srušen tenkovskom paljbom sa zapadne, hrvatske strane Neretve. Do takvog zaključka ovi stručnjaci došli su prvenstveno pomnom analizom videodokumentacije točnog trenutka rušenja mosta 9. studenoga 1993. u 10 sati i 16 minuta. Oni kažu da su analizom tih snimki "uočene neke činjenice koje se moraju uzeti u obzir ako se želi objektivno razjasniti rušenje Starog mosta". Nakon pažljivog pregledavanja i analize videodokumentacijekoja im je bila na raspolaganju, izdvojili su dvije sekvence koje prikazuju rušenje mosta i događaje neposredno prije rušenja. Prva je snimka HRT-ova prijenosa emisije austrijskog TV ORF 2, a druga snimka u trajanju od 16 sekundi potječe s videokasete TV Mostar. Autori podsjećaju da je dosad rušenje Starog mosta pripisivano djelovanju paljbe iz tenka snaga HVO-a, koji se nalazio južno, na zapadnoj, odnosno desnoj obali Neretve, udaljen 1,40 km od samog mosta, a oni su utvrdili preciznim mjerenjima da je taj tenk koji je granatirao Stari most bio od njega udaljen točno 1414 metara. Analizirajući snimke više televizijskih kuća i oni su utvrdili da je Stari most tijekom prijepodneva i poslijepodneva 8. studenoga 1993. zaista bio izložen udarima raznih projektila, pa vrlo vjerojatno i tenkovskih. Na nekim snimkama čak se vide projektili u letu, naglašavaju autori „Analize rušenja Starog mosta", ali potom dodaju:

"Međutim, snimke porijeklom s televizije ORF 2, koje neposredno prethode samom činu rušenja Starog mosta, upućuju na drugi mogući zaključak rušenja Starog mosta, koji se dogodio 9. studenoga 1993. godine, oko 10 sati. Prema ovim snimkama u trenucima rušenja mosta vidi se stup vode po crti koja prolazi od istočne obale, južno od mosta, i ide do istočnog oslonca mosta. Stup vode diže se približno do pola visine mosta. Istodobno se u istočnom osloncu mosta uočava oblak crnog dima. Neposredno poslije ruši se most, što se vidi na snimkama videozapisa TV ORF 2. U međuvremenu se ne vidi da je ijedan projektil udario u most. Uzdužni stup vode može biti posljedica aktiviranja detonirajućeg štapina, koji je bio u vodi južno od mosta, od istočne obale do istočnog stupa mosta, a oblak crnog dima u istočnom osloncu mosta može biti posljedica aktiviranja eksplozivnog naboja. Još bolje se u vremenskom slijedu vide ovi događaji na snimkama videozapisa TV Mostar."

Svoju su analizu trojica stručnjaka popratili i vrlo detaljnom fotodokumentacijom, reprodukcijama pojedinih kadrova izvađenih sa snimki samog rušenja Starog mosta, a oni su u njoj opisali što se na pojedinom kadru vidi. Činjenica da se u "vodi na snimkama TV ORF 2 i TV Mostar pojavljuje duž istočne obale 'vodoskok' u dužini od 30-50 metara i praktički istodobna eksplozija vidljiva u donjem dijelu mosta", napisali su u svojoj ekspertizi trojica stručnjaka, uputila ih je na zaključak da je "vodoskok" u Neretvi uzrokovan detonacijom detonirajućeg štapina u vodi. "Detonirajući štapin", zaključuju u Analizi dr. Sućeska, dr. Janković i dr. Šikanić, "mogao je biti aktiviran ili putem sporogorećeg upaljača ili električnim putem. S obzirom na brzinu detonacije detonirajućeg štapina na bazi pentrita (PETN), odnosno brzinu kojom detonacijski val putuje duž detonirajućeg štapina, oko 6500 m u sekundi, to znači da je put od oko 50-ak metara detonacijski val prešao za 0,008 sekundi, tj. 8 ms. S obzirom na brzinu snimanja kamere (25 snimki u sekundi) između dvije uzastopne snimke prođe 40 ms, pa se na snimci može uočiti samo kadar neposredno prije detonacije i kadar nakon kompletne detonacije detonirajućeg štapina i eksplozivnog naboja. Kamera, dakle, nije u stanju registrirati neki trenutak tijekom gibanja detonacijskog vala kroz detonirajući štapin."

Autori analize snimki rušenja Starog mosta nisu se zaustavili na tome, nego su svoje zaključke prije mjesec dana provjerili eksperimentom na poligonu. U svojoj analizi oni kažu: "Eksperiment je imao za cilj potvrditi da je uočeni stup vode izazvan djelovanjem detonirajućeg štapina, koji je bio postavljen kroz vodu, duž istočne obale rijeke Neretve, a eksplozija u istočnom luku mosta detonacijom eksplozivnog naboja. Zato je na umjetnom jezeru postavljen detonirajući štapin s jezgrom od pentrita, mase eksploziva 20 g/m, u duljini od 20 metara, a na dubini od oko 50 cm ispod površine vode. Taj detonirajući štapin aktiviran je s desnog kraja s pomoću električnog detonatora. Na lijevom kraju štapina postavljen je eksploziv TNT, mase 200 g. Proces detonacije sniman je TV kamerom postavljenom okomito na pravac prostiranja štapina. Korištena TV kamera je brzine snimanja 25 snimki u sekundi... Nakon 40 ms (što je najkraći vremenski interval koji kamera može zabilježiti) uočava se 'plamena lopta' na lijevoj strani slike 9b, koja predstavlja detonaciju eksploziva, 200 g TNT. Na sljedećoj snimci, 9c, nakon 80 ms, jasno se uočava pojava uzdužnog vodenog stupa, koji čine vodene kapljice koje je uvis izbacio udarni val plinova produkta detonirajućeg štapina. Dizanje linijskog vodenog stupa, zbog inercije vodene mase, kasni u odnosu na detonaciju štapina, pa se zato vidi prvo eksplozija 200 g TNT, a zatim dizanje vodenog stupa, slika 9c."

Na temelju usporedne analiza ovog eksperimenta i sekvenci rušenja Starog mosta trojica stručnjaka zaključili su da je Stari most srušen miniranjem, postavljanjem eksploziva u istočne temelje, na lijevoj strani obale Neretve, a ne pogotkom topničkog projektila iz tenka HVO-a. Analiza završava zaključkom: "Uzdužni vodeni mlaz duž istočne obale Neretve posljedica je detonacije detonirajućeg štapina postavljenog u rijeku. Eksplozija u donjem dijelu istočnog luka mosta, neposredno prije dizanja linijskog vodenog stupa, posljedica je detonacije eksplozivnog naboja koji je prouzročio rušenje mosta. Obje paralelne slike ukazuju na veliku sličnost efekta dobivenog tijekom eksperimenta s kadrovima rušenja Starog mosta koje su snimile TV ORF2 i TV Mostar." Ove tvrdnje suprotne su onomu što se dosad tvrdilo, da je most srušen iz hrvatskog tenka. Tvrde da je srušen eksplozivom postavljenim u istočne temelje mosta, na lijevoj obali Neretve, koju su potpuno kontrolirali Bošnjaci. Na pitanje zašto je tek sada netko došao do ovakvog zaključka, dr. Slobodan Janković kaže:

"To je moguće objasniti samo na jedan način – da dosad nitko nije detaljno pregledao postojeće TV zapise u trenutku rušenja Starog mosta i neposredno prije rušenja. Kad se pažljivo promatra snimljeni materijal, jasno se vidi, neposredno prije rušenja mosta, stup vode koja se diže duž istočne obale, južno od mosta, a zatim crni dim u temelju mosta. I odmah se nameće objašnjenje da se radi o postavljenom detonirajućem štapinu i eksploziji u temeljima mosta na istočnoj obali. Mislim da za ovo objašnjenje nije potrebna velika stručnost." Ako je Stari most doista srušen detonizirajućim štapinom, koji je, kako kažu autori analize, mogao biti aktiviran sporogorećim upaljačem ili električnim putem samo s istočne, lijeve obale Neretve, koju su, kao i cijeli taj dio Mostara, pod kontrolom držali Bošnjaci i Armija BiH, u knjizi se otvara pitanje što je na desnoj obali Neretve radio tenk HVO-a i zašto istraga Okružnog vojnog tužiteljstva i Vojnog suda u Mostaru nikada nije dala rezultate i utvrdila tko je zapovjedio posadi tenka HVO-a da 24 sata iz Donje Mahale granatama zasipa Stari most. Otvara se i sljedeće pitanje: zašto je za rušenje Starog mosta osumnjičen general Slobodan Praljak, koji je, dan prije negoli je most srušen, dužnost zapovjednika Glavnog stožera HVO-a 8. studenoga 1993. predao generalu Anti Rosi, koji je pak u lipnju 1992. oklopio daskama Stari most kako bi ga sačuvao od granata bivše JNA i Karadžićevih postrojbi?

U knjizi su objavljene karte s pozicijama razgraničenja suprotstavljenih strana u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Mostaru toga dana. Cijelo to područje precizno je ucrtano u zemljopisne karte, iz kompjutorskih simulacija i panoramskih fotografija Mostara, koje su sastavni dio knjige, vidljivi su položaji i točna crta razgraničenja između HVO-a i Armije BiH na desnoj obali tada podijeljenog grada, te pozicija s koje tenk s oznakama HVO-a tuče po Starom mostu. Po tim kartama ispada da je taj tenk HVO-a, koji je granatirao Stari most, bio na desnoj obali Neretve na području Donje Mahale, koji su kontrolirali pripadnici Armije BiH. Prema tim podacima, najbliži položaji HVO su bili na crti razgraničenja kod Franjevačkog samostana, dakle, oko 600 metara od Starog mosta, a skoro trostruko više od pozicije s koje je tenk HVO granatirao Stari most. U knjizi se postavlja pitanje što je jedan jedini tenk HVO-a radio na području koje kontrolira Armija BiH? Zašto je neometano tukao skoro 24 sata po najljepšem od svih kulturnih spomenika i zaštitnom znaku grada? Zar ga pripadnici Armije BiH nisu zoljama mogli uništiti ili onemogućiti kad god su htjeli? Zašto nije reagirao španjolski bataljun UNPROFOR-a i zatražio od Glavnog stožera HVO-a da zapovjedi prekid granatiranja mosta?

Prema rasporedu snaga ucrtanih u kartama hrvatske snage u tom trenutku nisu kontrolirale taj dio grada na desnoj obali, neposredno uz Neretvu i Stari most. Ali držale su strateški važnu kotu Hum, brdo iznad Neretve i Starog mosta, odakle su most imale "kao na dlanu". Stoga je u knjizi postavljeno pitanje: "Ako su Hrvati, doista, odlučili srušiti Stari most, zašto to nisu napravili u najbolje vrijeme prelaska noći u jutro ili prelaska dana u noć, kako bi se izbjegli svjedoci, te s nekoliko topovskih projektila s usporenim djelovanjem s Huma po sredini mosta, gdje je najtanji, završili posao za samo jednu minutu, a ne ga gađali iz tenkovskog topa u bokove i temelje?" U knjizi se tvrdi da je tenk HVO-a bio dio organiziranog plana, pomoću kojega će Hrvate i HVO optužiti za rušenje Starog mosta.

Ni za izdavača "P.I.P. Pavičić", a ni za eksperte dr. Sućesku, dr. Jankovića i dr. Šikanića, nije sporno da je tenk, doista, gađao most granatama. Međutim, po njima, te granate po svojoj konstrukciji nisu namijenjene za rušenje takvog mosta, jer granata 100 mm nije dovoljno snažna za uništenje kamenog mosta. Za takav cilj upotrebljavaju se veći kalibri, npr. 203 mm, koji ima oko 8 puta više eksploziva, a tu količine eksploziva ne može zamijeniti 8 granata od 100 mm, jer one nikad ne pogode isto mjesto ni u isto vrijeme.

"Činjenica je da je Stari most bio gađan, da je prije rušenja bio dosta oštećen, te je rušen tijekom ratnih sukoba", kaže balističar međunarodnog ugleda prof. dr. Slobodan Janković.

Knjiga izdavača "P.I.P. Pavičića" bavi se i poznatom istragom koju je hrvatska strana provela o rušenju mosta, kad su za to bili osumnjičeni članovi posade spominjanog tenka. SIS je prema dokumentima Okružnog vojnog tužiteljstva Mostar od 22. studenoga 1993. žurno proveo istragu i osumnjičio tada 30-godišnjeg Tomu Topića, 24-godišnjeg Dražena Rezića i 23-godišnjeg Senaida Čavčića. Oni su, napominje okružni vojni tužitelj Mladen Jurišić, u "Službenoj zabilješki", 9. studenoga 1993. bili u posadi tenka HVO-a, pa su "oko 10 sati, u vrijeme žestokog sukoba MOS-a i HVO-a, u momentu kada su muslimanske snage preko Starog mosta prebacivale ljudstvo i tešku ratnu tehniku s lijeve na desnu obalu Neretve, samoinicijativno i bez izdavanja zapovijedi odgovornog zapovjednika, ispalili točno neutvrđen broj granata po muslimanskim snagama od kojih su neke pogodile Stari most koji se tom prilikom srušio". Tužitelj Jurišić je već sutradan 23. studenog 1993. postavio zahtjev za provođenjem istrage, koju Vojni sud u Mostaru i istražni sudac Ivan Hrstić nikada nisu uspjeli dovršiti. Istraga je potonula u vremenski zaborav, u javnosti je general Slobodan Praljak svugdje smatran odgovornim za rušenje Starog mosta. Danas je nemoguće dobiti iskaze članova posade, Tome Topića, Dražena Rezića i Senaida Čavčića, jer se ni jedan od trojice članova posade tenka više ne smatra živima. Između redaka istrage ostala je nikad provjerena informacija da su za tu akciju dobili 30.000 njemačkih maraka. Ako se, doista, radilo o plaćeničkoj misiji, ostalo je nejasno od koga su tenkisti HVO-a dobili zapovijed, a od koga novac?

PRALJAK Knjiga se bavi i ulogom generala Slobodana Praljka u vrijeme rušenja Starog mosta i događajima koji su mu prethodili. Most je srušen točno na dan kad je Praljak napuštao Mostar. On je 8. studenoga 1993. razriješen s dužnosti zapovjednika Glavnog stožera HVO-a, a most je srušen dok je obavještavao novog zapovjednika Antu Rosu o stanju na bojišnici te mu 9. studenoga i formalno predao dužnost. Vijest o rušenju Starog mosta generala Praljka zatekla je u Zagrebu. Za Praljka, dok je zapovijedao postrojbama u Mostaru, Stari most nikada nije bio značajan vojni cilj, iako je 1992. služio za prelazak vojnika Armije BiH u punoj ratnoj opremi s jedne na drugu obalu Neretve, o čemu svjedoče BBC-jeve kasete i snimljeni videomaterijal, pa je po međunarodnom ratnom pravu tako postao ratni cilj. Tijekom vremena, međutim, proširila se tvrdnja o Praljku kao nalogodavcu rušenja Starog mosta te je ta tvrdnja postala općeprihvaćenom. Kad je 1997. u to povjerovao i predsjednik Franjo Tuđman, general Praljak ga je zamolio za prijem. Kad ga je Tuđman odbio primiti, general Praljak mu je 14. studenog 1997. uputio pismo, koje će kao dokument biti objavljeno u knjizi izdavača Josipa Pavičića. Praljak u pismu navodi Tuđmanu kako je doznao da "ste u dva navrata u razgovoru o Bosni i Hercegovini izrekli tvrdnju da sam srušio Stari most u Mostaru. Nisam srušio Stari most u Mostaru, niti s rušenjem imam ikakve veze. Zamolio sam trominutni prijem kako bih Vam mogao reći točnu informaciju i time smanjiti mogućnost da budete 'supotpisnik' moguće tužbe Haaškog suda za to djelo protiv mene. Odbili ste me primiti, pa Vam pišem." U pismu on upućuje predsjednika Tuđmana da od Miroslava Tuđmana, Markice Rebića i Ive Lučića potraži odgovor na pitanje tko je to učinio, a postavlja i devet pitanja, među kojima i zašto je prekinuta započeta istraga i "zašto je svima bilo zgodno da ja budem rušitelj iako sam odmah i službeno i javno izrijekom rekao da s tim nemam ništa". Praljak je u ožujku 2003. razgovarao sa Stefanom Willekeom, urednikom opsežnog "Dossiera" o Starom mostu, što je objavljen u njemačkom listu Die Zeit. U tom razgovoru Praljak je ponovio svoju poznatu rečenicu: "Da spasim samo jedan jedini prst jednog svog vojnika, srušio bih tri takva mosta", kojom je htio naglasiti odgovornost zapovjednika za život svakoga povjerenog mu vojnika, ali kojom je na sebe navukao optužbe onih koji ga smatraju nalagodavcem za rušenje Starog mosta. "Međutim, to nisam bio ja! Ja nisam srušio taj most!", tvrdio je Praljak Willekeu. "Uopće nisam bio tamo kad se to dogodilo!" Praljak je tada rekao Stefanu Willekeu: "Umjesto gađanja granatama iz hrvatskog tenka u bokove mosta, da su samo tri granate pogodile odozgora most u sredinu, na već oštećene dijelove mosta, odmah bi se srušio. Provjerite ovu tvrdnju kod topnika u Bundeswehru!" I doista, Willeke je tvrdnju provjerio, most je po sredini šupalj i lako ga je srušiti pogocima "u sridu". I to je javio Praljku. „Toliko ratne vještine hrvatskom generalu bi se ipak moralo priznati", napisao je u Die Zeitu.

nacional.hr (http://www.nacional.hr/articles/view/23276/)

Haaško tužiteljstvo, umjesto da je sruši, potvrdilo analizu rušenja Starog mosta, Mostarska snimka potvrdila Praljkovu analizu

HAAG – Gotovo 45 minuta trajala je rasprava tužiteljstva, obrane i haaških sudaca o - DVD-u, forenzičkoj analizi različitih snimaka uništenja i pada Starog mosta u studenome 1993. godine. Analizu je, na zahtjev tužiteljstva, napravio Odjel za digitalnu tehnologiju i biometriju nizozemskog Instituta ministarstva pravosuđa.

Upravo na osnovi te analize, koju je haaško tužiteljstvo dostavilo obrani optuženog generala Slobodana Praljka netom prije početka suđenja, tužiteljstvo je tražilo pola sata više vremena za unakrsno ispitivanje prof. dr. sc. Slobodana Jankovića, dipl. ing. strojarstva, potpukovnika JNA (?) i stručnjaka za artiljeriju.

Prof. Janković jedan je od supotpisnika znanstvene Analize rušenja Starog mosta, kojom se dokazuje da je mostarski Stari most srušen aktiviranjem eksploziva pomoću podvodnog štapina, a ne topovskim projektilom. Istodobno, nizozemski znanstvenici u svome uratku tvrde kako na snimkama rušenja Starog mosta postoji “prekid u kontiunitetu” te da vodeni zid, na osnovi kojeg se zasniva analiza trojice znanstvenika, nije događaj koji je prethodio i prouzročio pad mosta. Tužitelj Douglas Stringer nije tražio uvrštavanje svoje analize u dokazni materijal.

– Treniran sam da ne vjerujem tužiteljstvu i neću vjerovati ovom “in bianco” i neću ga prihvatititi a da ga ne pogledam – kazao je Praljkov odvjetnik Božidar Kovačić. Nakon pola sata stanke i pregledavanja analize tužiteljstva, odvjetnik Kovačić rekao je da je na snimci TV ORF-a 2 zamijećen diskontinuitet, a ne na tzv. mostarskoj snimci TV Mostar. – Očito je da analiza nije donijela ništa bitnoga za tužiteljstvo i podupire zaključke vještaka analize – zaključio je Kovačić.

vecernji.hr (http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3117022/index.do)

Mislim da sada možete u članak staviti da je Stari most srušen minom podmetnutom iz istočnog dijela Mostara, a ne projektilom iz tenka HVO-a.

Tu sam i otvoren sam za razgovor u svezi te teme! hr:Suradnik: Mostarac

Zahtjev za izmjenu, 31. maj 2013

Sudsko vijeće suda u Haagu presudilo je kako se Starim mostom koristila Armija BiH te da je zbog te činjenice taj objekt bio legitimni vojni cilj.

Jedina istina o rušenju Starog Mosta

Nakon što je velik broj činjenica iznesen na najopsežnijem predmetu Haškog Tribunala, isti je utvrdio da je Stari most bio legitiman vojni cilj i da ga nije srušila granata HVO-a. Ovaj podatak prenio je vecernji.ba [1] Stavio bih i sam tekst presude o tome, ali tekst još nije objavljen na engleskom jeziku. A da ne bi sve ostalo samo na riječima, ovdje možete pogledati i snimku rušenja koja je korištena i prihvaćena kao dokaz na Haškom Tribunalu. [2] - ključan trenutak koji se prešućuje je 37:15 na snimci gdje se (usporeno) vidi da je most srušen miniranjem. To je jedini cjeloviti trenutak rušenje mosta, dok su sve ostalo izrežirani i montirani trenuci rušenja. Uz sve ovo, stavljam i analizu koja se bavila rušenjem Starog Mosta. [3]

Stoga, tekst ove stranice o tome tko je srušio most mora biti promijenjen. Vjerujem da je najprihvatljivija opcija da se napiše samo dan kada je most srušen, a ne i imenuje tko ga je srušio jer će nas to odvesti u neiscrpne rasprave. Nadam se da se administratori neće oglušiti na ovaj, a i prethodne zahtjeve, jer će time samo pokazati svoju neobjektivnost i pristranost.

Srdačan pozdrav, Billiboom (razgovor) 17:19, 15 august 2013 (CEST)

Zahtjev za izmjenu, 9. novembar 2013

Nisam vidio da je stranica zaštićena pa mi je cijelu stranicu prebacilo u razgovor o stranici! Mislio sam dodati da je most srušen u 10:16 sa referencom.

...
--> Rušenje u ratu<--

Tokom rata u BiH (1992-1995), most je djelomično oštećen od strane srpskih snaga i JNA. 9. novembra 1993. u 10:16 <ref>[http://www.avaz.ba/vijesti/teme/pucanj-u-stari-most-bio-je-pucanj-u-srce-savremenog-covjecanstva ''Pucanj u Stari most bio je pucanj u srce savremenog čovječanstva'']:avaz.ba; pristupljeno: 9. novembar 2013.</ref> HVO je srušio Stari most kao dio kampanje granatiranja i teroriziranja Mostara. Dan ranije HVO je započeo s kampanjom rušenja mosta ispaljujući na desetine projektila u luk i kule, što je okončano sutradan njegovim konačnim rušenjem.
...

Golden Bosnian Lily (razgovor) 09:46, 9 novembar 2013 (CET)