Rep (biologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Rep pogledajte Rep (čvor).
Lemur sa svojim karakterističnim repom

Rep (lat. Cauda) je zadnji dio tijela kod kičmenjaka koji se nastavlja na trup nasuprot glavi, sastoji se od koštane osnove (trtica), mišića i pokrovnog tkiva, a u prvom redu ima lokomotornu funkciju. U širem smislu i abdominalni dio tijela kod beskičmenjaka se naziva repom (npr. kod rakova, škorpija i sl). Kod kičmenjaka reduciran je kod žaba, nekih vrsta majmuna i kod čovjeka.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Razvoj i funkcija repa su različiti. Kod riba se rep ne odvaja oštro od trupa, snabdjeven je jakom muskulaturom i predstavlja repnu peraju i glavni je lokomotorni organ. Kod kopnenih kičmenjaka je izgubio svoju prvobitnu funkciju i samo nekima služi kao pomoćni organ za kretanje (vodozemcima i gmizavcima). Kod ptica je repni dio kičme reduciran na 4-6 pršljena koji su srasli i tvore trtičnu kost (pigostil), a na njega su pričvršćena repna pera ili krmila (8-28 komada). Kod većine sisara rep ne igra važnu ulogu. To je završni "privjesak" tijela različite dužine, a služi ili kao organ za prihvatanje (majmun, mravojed, oposum), organ za odupiranje (kengur, skočimiš), organ za ravnotežu (mačka) ili kao organ za tjeranje letećih insekata (govedo, konj).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Rep
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: