Rep (biologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lemur sa svojim karakterističnim repom

Rep (latinski: Cauda) je zadnji dio tijela kod kičmenjaka koji se nastavlja na trup nasuprot glavi, sastoji se od koštane osnove (trtica), mišića i pokrovnog tkiva, a u prvom redu ima lokomotornu funkciju. U širem smislu i abdominalni dio tijela kod beskičmenjaka se naziva repom (npr. kod rakova, škorpija i sl). Kod kičmenjaka reduciran je kod žaba, nekih vrsta majmuna i kod čovjeka.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Razvoj i funkcija repa su različiti. Kod riba se rep ne odvaja oštro od trupa, snabdjeven je jakom muskulaturom i predstavlja repnu peraju i glavni je lokomotorni organ. Kod kopnenih kičmenjaka je izgubio svoju prvobitnu funkciju i samo nekima služi kao pomoćni organ za kretanje (vodozemcima i gmizavcima). Kod ptica je repni dio kičme reduciran na 4-6 pršljena koji su srasli i tvore trtičnu kost (pigostil), a na njega su pričvršćena repna pera ili krmila (8-28 komada). Kod većine sisara rep ne igra važnu ulogu. To je završni "privjesak" tijela različite dužine, a služi ili kao organ za prihvatanje (majmun, mravojed, oposum), organ za odupiranje (kengur, skočimiš), organ za ravnotežu (mačka) ili kao organ za tjeranje letećih insekata (govedo, konj).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]