Sarajevska Hagada

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Kopija sarajevske Hagade u zgradi parlamenta Bosne i Hercegovine

Sarajevska Hagada je jevrejski rukopisno-oslikani kodeks koji je nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi. Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) je priča. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen. Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti. U Madridu je 1992. godine bila priređena svjetska izložba. Obilježavalo se 500 godina od progona Jevreja iz Španije.[1]

Organizatori izložbe tražili su Hagadu, međutim, zbog rata u Bosni i Hercegovini knjiga nije napustila Sarajevo. Zbog osjetljivosti materijala, originalna Hagada javno se izlaže samo četiri puta godišnje. Sadržaj sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista, veličine 16,5x22,8 cm. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica. Iako autor Hagade nije poznat, gotovo je sigurno da je nastala kao vjenčani poklon.

Sarajevska Hagada predstavlja važan dio cjelokupne, multikulturalne bosanskohercegovačke tradicije.[2][3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorije svijeta". zemaljskimuzej.ba. Pristupljeno 6. 11. 2017. 
  2. ^ "Sarajevska Hagada - knjiga koja je preživjela inkviziciju i ratove". SlobodnaEvropa.org. Pristupljeno 6. 11. 2017. 
  3. ^ "Pokretno dobro - Sarajevska hagada". KONS.gov.ba. Pristupljeno 6. 11. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]