Spahovića kula u Bihovu
Spahovića kula , (stara kuća Dživar), je stambeno-fortifikacijski objekat iz osmanlijskog perioda u naselju Bihovo, općina Trebinje, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Selo Bihovo se nalazi u Dživarskom polju, 5 km južno od Trebinja, na putu Trebinje - Dubrovnik. Značenje arapske riječi «dživar» jeste: susjedstvo, neposredna blizina, okolina.
Historija[uredi | uredi izvor]
Dživar je kraj u istočnoj Hercegovini koji se nalazi južno od Trebinja i u kojem su za vrijeme osmanske vlasti živjeli muslimani (Alijagići, Budalice, Busuladžići, Hadžovići i Spahovići), koji su 1684. godine protjerani iz Risna i 1687. godine iz Herceg Novog. U to vrijeme u Dživaru i okolini izgrađeno je više objekata. Tako je u Donjem Čičevu u XVII vijeku sagrađena džamija, zgrada mekteba, čatrnja i prostrano groblje.
O vremenu izgradnje kule nema podataka, ali prema građevinskim detaljima izgrađena je krajem XVIII vijeka. Danas je u lošem stanju, nije u funkciji, a od objekata su ostali zidovi kule, konak, ekonomski objekat, zidovi mutvaka i zidovi dvorišta.[2]
Opis[uredi | uredi izvor]
Kompleks sačinjavaju prostori za stanovanje i prostori za vođenje domaćinstva. Prostori za stanovanje su: kula koja je centralna građevina i konak ili gostinjska kuća, koja se nalazi nešto sjevernije od kule. Prostori za vođenje domaćinstva su: ekonomska zgrada koja se nalazi u prednjem dvorištu, zatim ljetna kuhinja i staja. Objekat staje je bio prizemni, sa kamenim zidovima i dvovodnim krovom. Ostaci zidova ovog objekta se nalaze se na sjeverozapadnom dijelu kompleksa, na samom njegovom kraju..[2] [2]
Kompleks Spahovića kula sa dvorima je građevinski u lošem stanju. Objekti već duže vremena nisu u funkciji, napušteni su.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Salih Rajković, Kule i odžaci u Hercegovini Stambeno-fortifikacioni objekti, Naučno-istraživački rad, Sarajevo, 1982.
- Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Spahovića kula" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ^ a b c "Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI" (PDF). Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.
