Bihovo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 42°40′30″N 18°19′11″E / 42.6751°N 18.3196°E / 42.6751; 18.3196
Bihovo
(naselje)
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Trebinje
Koordinate 42°40′30″N 18°19′11″E / 42.6751°N 18.3196°E / 42.6751; 18.3196
Stanovništvo
 - Naselje 658 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 59
Matični broj 224880[1]
Matični broj općine 20583
Bihovo u Bosni i Hercegovini

Bihovo je naseljeno mjesto u općini Trebinje, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Bihovo se nalazi u Dživarskom polju, 5 km južno od Trebinja, na putu Trebinje - Dubrovnik. Značenje arapske riječi «dživar» jeste: susjedstvo, neposredna blizina, okolina.

Historija[uredi | uredi izvor]

Kontinuitet naseljavanja područja Trebinje počinje od doba Ilira. Na tom prostoru evidentirano je oko 1680 tumula.

Među objekte iz rimskog, iz perioda 2-4 vijeka, ubraja se i villa rustica sa lokaliteta Mirine. Kad je Dubrovnik postao kolonija, kolonisti su dobivali zemljišne komplekse u zaleđu, stvarajući poljoprivredna dobra i gradeći pri tom vile rustike. Ovdje je nađen jedan torkular što govori o proizvodnji vina ili maslinova ulja. Vila je stradala u požaru što je u ono doba bila česta pojava. U neposrednoj blizini Mirina, na lokalitetu Lijeska, otkriveni su tragovi još jedne vile. [3]

Na području Dživara i Bihova, u osmanlijskom periodu, živjele su sljedeće muslimanske porodice: Alijagići, Budalice, Busuladžići, Hadžovići i Spahovići.

Kompleks Spahovića kula sa dvorima se nalazi na početku sela Bihovo. Kula zauzima centralno mjesto kompleksa, južno od nje se nalazi ekonomski objekat, a sjevernije je konak.

Osmanlijska vlast je svojim zemljoposjednicima i novim feudalcima dodijelila velike posjede, tako da je bila nužna izgradnja novih stambenih objekata na selu. Osmanlijska feudalna gospoda (spahije) gradili su na svojim imanjima kamene dvorce koji su im obezbjeđivali stanovanje i odbranu. Te građevine su bile kule, stambeni objekti, kojih je nekada na području Bosne i Hercegovine bilo preko tri stotine. Pošto je u kulama bilo malo prostora za stanovanje, u tu svrhu, u neposrednoj blizini kula, građene su zgrade tzv. odžaci ili konaci. Stambeni kompleks Spahovića je u lošem stanju, napušten je, nije u funkciji, a od objekata su ostali zidovi kule, konak, ekonomski objekat, zidovi mutvaka i zidovi dvorišta. Kula je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Bihovo
2013.[5] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 388 (100,0%) 658 (100,0%) 562 (100,0%) 445 (100,0%)
Bošnjaci 1 304 (46,20%) 1 289 (51,42%) 1 241 (54,16%)
Srbi 205 (31,16%) 235 (41,81%) 183 (41,12%)
Ostali 128 (19,45%) 4 (0,712%) 1 (0,225%)
Jugoslaveni 14 (2,128%) 10 (1,779%) 1 (0,225%)
Hrvati 7 (1,064%) 9 (1,601%) 9 (2,022%)
Albanci 10 (1,779%)
Crnogorci 4 (0,712%) 9 (2,022%)
Makedonci 1 (0,178%) 1 (0,225%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  2. ^ "Općina Trebinje". nasbih.com. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  3. ^ ADNAN BUSULADŽIĆ -Zemaljski muzej Sarajevo: Villa rustica u Bihovu kraj Trebinja, VAMZ, 3.s., XXXV 191-196 (2002)
  4. ^ "Graditeljska cjelina - Spahovića kula sa dvorima u Bihovu kod Trebinja". kons.gov.ba. Pristupljeno 19. 1. 2016. 
  5. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Bihovo". nasbih.com. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 10. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]