Dračevo (Trebinje)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dračevo
Naseljeno mjesto
Dračevo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Dračevo
Dračevo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 42°51′28″N 18°04′00″E / 42.8577°N 18.0668°E / 42.8577; 18.0668Koordinate: 42°51′28″N 18°04′00″E / 42.8577°N 18.0668°E / 42.8577; 18.0668
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradTrebinje
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto24
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 59
Matični broj225177[1]
Matični broj grada20583

Dračevo je naseljeno mjesto u gradu Trebinju, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje nalazi se tridesetak kilometara zapadno od Trebinja, na putnom pravcu prema Ljubinju.

Historija[uredi | uredi izvor]

U srednjem vijeku Dračevo je pripadalo župi Popovo. Spominje se u dokumentu iz februara 1421. godine. Tada je podignuta tužba protiv više ljudi zbog pljačke jednog vola i dvije krave izvršene u Dračevu u Popovu (in Papaua in villa dicta Draçeua), a ta stoka je bila na čuvanju kod Boljina Mildražića iz Dračeva (Boglino Mildrasich de Draceua).[2]

U naselju su dva nacionalna spomenika:

Crkva pripada tipu jednobrodnih crkava, zasvedenih poluobličastim svodom kojeg nose ojačavajući lukovi prislonjeni uz podužne zidove. Ove crkve imaju jednostavnu osnovu, manjih dimenzija, sa polukružnom apsidom na istoku i zvonikom na preslicu na zapadu. Taj tip crkvene građevine nastao je stapanjem različitih stilskih shvatanja, udomaćio se u Dalmaciji i južnom Primorju, odakle se dalje proširio u unutrašnjost kontinenta i postao karakterističan i za Popovo polje. Crkva je obnovljena 1892. godine o čemu svjedoči uklesani natpis koji se nalazi iznad ulaza u objekat.

Uz pravoslavnu crkvu i aktivno groblje, smještena su 34 stara kamena nadgrobnika (krstače) od kojih su dva kamena krsta visoka po oko dva metra i datiraju iz XV – XVI vijeka, na osnovu ukrasa uklesanim na njima, a 32 iz XIX i XX vijeka. Srednjovjekovna nekropola kao svjedok kontinuiteta ovog kultnog mjesta datira iz perioda prije nastanka i same crkve.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Dračevo
2013.[4]1991.1981.[5]1971.[6]
Osoba24 (100,0%)68 (100,0%)132 (100,0%)166 (100,0%)
Srbi23 (95,83%)68 (100,0%)124 (93,94%)165 (99,40%)
Hrvati1 (4,167%)
Jugoslaveni5 (3,788%)
Bošnjaci1 1 (0,758%)
Crnogorci1 (0,758%)
Ostali1 (0,758%)1 (0,602%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 27. 10. 2015.
  2. ^ „Ratchus Vlaghi de Umbla coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Marino de Gradi conqueritur supra Bogdanum Glumcich et Ifchum filium suum vlachos, Brayanum et Radman fratres Glumcich et Pethar et Stanimir fratres Dabisiuouich et Goiach Glumcich. Eo quia predicti his diebus propelapsis in Papaua in villa dicta Draçeua abstulerunt sibi unum bouem et duas vaccas quos locauerat ad pascendum et saluandum Boglino Mildrasich de Draceua. Qui Boglinus ibi presens promisit dare in Ragusio ipsos malefactores vel ipsam animalia usque ad diem sancti Georgii proxime futuris” (16.02. 1421. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: IV, Folija: 287 verso.
  3. ^ Nacionalni spomenici u Dračevu - Komisija za nacionalne spomenike
  4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 10. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 10. 2015.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milenko S. Filipović-Ljubo Mićević, Попово у Херцеговини, Научно друштво Народне Републике Босне и Херцеговине, Дјела 15, Одјељење историско-филолошких наука 11, Сарајево 1959.
  • Pavao Anđelić, Srednjovjekovna župa Popovo, Tribunia 7, Trebinje 1983, 61-79.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]