Suptalamus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Suptalamus
Anatomie-Basalganglien-A.jpg
Krunične kriške ljudskog mozga pokazuju baznu gangliju (plavo), suptalamusnog nukleusa (STN) i substantia nigra (SN). STN je u suptalamusu, a SN nije.
Identifikatori
MeSH A08.186.211.730.385.800
NeuroLex ID Subthalamus
Dorlands
/Elsevier
s_28/12767157
TA A14.1.08.201
A14.1.08.701
FMA 62010
Anatomska terminologija

Suptalamus ili pretalamus je dio međumozga (diencefalon).[1] Najisturenija je struktura suptalamusnog jezgra. Povezan je sa globus pallidusbaznog jezgra velikog mozga (telencephalon).[2]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Suptalamus se nalazi na trbušnoj (ventralnoj) strani talamusa, u srednjem dijelu unutrašnje kapsule i bočno od hipotalamusa. To je regija koja je formirana od nekoliko jezgri sive mase i sa njima povezanih struktura bijele tvari, i to:[3][4][5]

Tokom razvoja, suptalamus je u kontinuitetu sa hipotalamusom, ali je odvojena od vlakana bijele mase, uglavnom iz unutrašnje kapsule. Kaudalno je Suptalamus ili pretalamus je na zadnjem kraju odvojen od talamusa putem područja zvanog zona limitans intrathalamica.

Poslije rođenja, suptalamus leži ispod talamusa, pa stoga ima prefiks 'sub' (što znači ispod) "talamusa". Dorzolateralno leži na hipotalamusu.

Veze[uredi | uredi izvor]

Suptalamus razvija aferentne (izlazne) nervne veze sa strukturom zvanom striatum (zadnje-krajnje jezgo) i putamenu) u velikom mozgu, dom leđnog dijela talamusa (srednjih i bočnih grupa jazgara) u međumozgu, a na crvenom jezgru i substantia nigra u srednjem mozgu. Prima uzlazne (aferentne) nervne (ulazne) veze iz substantia nigra i striatuma.[6][7][8][9]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "subthalamus". Arhivirano s originala, 26 Novembar 2007.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Theme atlas of anatomy: head and neuroanathomy". 
  3. ^ Carpenter, M. (1991). Core Text of Neuroanatomy. Williams & Wilkins. ISBN 978-0683014570. 
  4. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  6. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Archived 21 March 2012[Date mismatch] at the Wayback Machine. (5th ed.). Oxford University Press
  7. ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
  8. ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
  9. ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]