Talamus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Talamus
Thalamus dorsalis
Brain chrischan thalamus.jpg
Označeni talamus (MRI poprečni presjek)
Thalamusanterolateral.jpg
anterolateral view
Detalji
Part of Diencefalon
Zadnja cerebralna arterija i ogranci
Identifikatori
Gray's p.808
MeSH A08.186.211.730.385.826
NeuroLex ID Thalamus
TA A14.1.08.101
A14.1.08.601
TE E5.14.3.4.2.1.8
FMA 62007
Anatomska terminologija

Talamus (grč. θάλαμος - talamos = komora)[1][2][3] je moždana dvodijelna struktura kičmenjaka, smještena između i korteksa i srednjeg mozga. Neke od njegovih najznačajnijih funkcija su prenošenje impulsa od senzornih i motornih neurona na koru velikog mozga,[4][5] i regulacija svijesti, sna i budnosti. Dva dijela talamusa okružuju treću moždanu komoru. To je glavni proizvod embrionskog međumozga (diencefalon).[6][7]

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Talamus (obilježen crveno) u rotaciji od 360°

Talamus se nalazi u prednjem mozgu iznad srednjeg mozga, sa nervnim vlaknima koja se projiciraju tako da moždana kora ima veze u svim pravcima. Medijalna površina talamusa predstavlja gornji dio lateralnog zida treće komore, a povezana je na odgovarajuće površine suprotne strane talamusa, na sivoj traci u međutlamusnom prianjanju.[8][9][10][11]

Morfologija[uredi | uredi izvor]

Dvije polovine talamusa su izbočene moždane mase, smještene ukoso (oko 30°) i simetrično na svakoj strani treće moždane komore. Oba dijela ljudskog talamusa su po veličini i obliku slični orahu. Ovo su oko 5 cm duga tijela, na najširem dijelu raspona oko 2,5 centimetara i visoka oko 2 cm; dimenzije mogu varirati, srazmjerno ukupnoj veličini moždane mase.

Opskrba krvlju[uredi | uredi izvor]

Talamus ima dotok krvi iz brojnih arterija: polarne arterija (zadnja komunicirajuća arterija), paramedijalna tamusno-subtalamusna arterija, isnabdijeva donje bočne (talamogenikulatne) i zadnje bočne (srednju i bočnu) horoidne arterije.[12] Sve su one ogranci zadnje cerebralne arterije.[13]

Neki ljudi imaju arteriju perheron, koja je rijetka anatomska varijacija u kojoj za opskrbu oba dijela talamusa dolazi jedan izdanak koji proizlazi iz zadnje moždane arterije.

Talamusna jezgra[uredi | uredi izvor]

Jezgra talamusa

Talamus je dio jezgarnog kompleksa, strukturiranog od četiri dijela, hipotalamus, epitalamus, pretalamus (ranije pod nazivom ventralni talamus) i leđni talamus. Derivati dijencefalona također uključuju i leđni epitalamus (u suštini habendulu i dodatke) i peritalamus (pretalamus) koji sadrži strukture zvane Zona incerta i talamusno mrežasto jezgro. Zbog različitog ontogenetskog porijekla, epitalamus i epitalamus se formalno razlikuju od pravog talamusa.[14]

Talamus se sastoji od sistema lamela (sastavljen od mijelinskih vlakana) koje odvajaju različite talamusne pod-dijelove. Druga područja su definirani različitim skupineama neuronaa, kao što je periventrikulska jezgra, koja su intralamelni elementi (nucleus limitans) i drugi. Ove potonje, strukturno se razlikuju od glavnih dijelova talamusa, i grupirani su u alotalamus, za razliku od izotalamusa.[15][16] Ova razlika pojednostavljuje ukupni opis talamusa.

Veze[uredi | uredi izvor]

Talamus je vezan sa kičmenom moždinom preko spinotalamičkog trakta.

Talamus je višestruko povezan sa hipokampusom preko mamilo-talamusnog snopa, koji se sastoji od mamilarnoga tijelo i forniksa.[17] Povezan je i s korom velikog mozga, preko talamokortikalnih zraka.[18] Spinotalamički trakt je čulni put porijeklom iz kičmene moždine. Ona prenosi informacije do talamusa o bolu, temperatur, svrabu i grubom dodiru. Postoje njegova dva glavna dijela:

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Slike potiču iz oko 1858.[19]

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Talamus je dio mozga sa relejnim, integracijskim i modulacijskim funkcijama. Relejna uloga uključuje pojavu da se sve aferentne informacije koje idu ka centralnom nervnom sistemu (bol, dodir, toplotne draži) i svjsni duboki senzibilitet, na pragu kortikalnih centara, sinapsno prekidaju u talamusnim jezgrima. To talamusu omogućava da ih integrira i zaključi šta receptori prenose senzornoj kori velikog mozga. Zbog toga je i sam talamus, i bez senzorne kore, značajan za svjesno doživljavanje signala sa receptora tjelesnog (somatskog) senzibiliteta.[20] [21]

Pored toga, talamus može i da modulira primljene informacije, u suradnji sa asocijacijskom korom, tako što pojačava one koje su trenutno bitne, dok nebitne slabi ili ih potpuno gasi. Time omogućava da se jedinka koncetrira na najbitnije okolnosti u određenom trenutku.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&search=thalamus&searchmode=none index. University of Washington.
  2. ^ http://faculty.washington.edu/chudler/neuroroot.html Faculty Web Server.
  3. ^ Search engine search page + Perseus Project http://www.perseus.tufts.edu/hopper/searchresults?q=thalamus tufts.edu.
  4. ^ Sherman, S. (2006). "Thalamus". Scholarpedia 1 (9): 1583. doi:10.4249/scholarpedia.1583. 
  5. ^ Sherman, S. Murray; Guillery, R. W. (2000). Istraživanje talamus. Academic Press. ISBN 978-0-12-305460-9. [potrebna stranica]
  6. ^ Sherman, S. (2006). "Thalamus". Scholarpedia 1 (9): 1583. doi:10.4249/scholarpedia.1583. 
  7. ^ Sherman, S. Murray; Guillery, R. W. (2000). Exploring the Thalamus. Academic Press. ISBN 978-0-12-305460-9. [potrebna stranica]
  8. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  9. ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
  10. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  11. ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
  12. ^ Percheron, G. (1982). "The arterial supply of the thalamus". u Schaltenbrand; Walker, A. E. Stereotaxy of the human brain. Stuttgart: Thieme. str. 218–32. 
  13. ^ Knipe H., Jones J. et al.: Thalamus http://radiopaedia.org/articles/thalamus
  14. ^ Herrero, María-Trinidad; Barcia, Carlos; Navarro, Juana (2002). "Functional anatomy of thalamus and basal ganglia". Child's Nervous System 18 (8): 386. doi:10.1007/s00381-002-0604-1. 
  15. ^ Jones E. G.(2007): The thalamus. Cambridge Univ. Press.
  16. ^ Percheron, G. (2003). "Thalamus". u Paxinos, G.; May, J. The human nervous system (2nd iz.). Amsterdam: Elsevier. str. 592–675. 
  17. ^ Carlesimo, GA; Lombardi, MG; Caltagirone, C (2011). "Vascular thalamic amnesia: A reappraisal". Neuropsychologia 49 (5): 777–89. PMID 21255590. doi:10.1016/j.neuropsychologia.2011.01.026. 
  18. ^ University of Washington (1991). "Thalamocortical radiations". washington.edu. 
  19. ^ Gray H., Carter, H. V. (1858): Anatomy descriptive and surgical. John W. Parker and Son, London: [1]
  20. ^ Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.
  21. ^ Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]