Trihom

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Trihomi na konoplji (Cannabis) su bogati kanabinoidima.
Trihomi na površini lista pomoćnice Solanum scabrum
Trihomi na peteljci lista Solanum quitoense

Trihomi ( grč. τρίχωμα - trikhōma = dlaka), su vanjske izrasline ili dodaci na biljkama, algama, lišajima i određenim protistima. Raznolike su strukture i funkcije. Primjeri su obične dlake i dlačice, žljezdanih dlake, vage, i papile. Pokrvenost bilo kojom formom dlaka na biljnim organima se označava kao indument (omotač), a za površinu koja ih ima se kaže da je pubescentna, tj. dlakava.

Trihomi algi[uredi | uredi izvor]

Određene, obično filamentozne (nitaste), alge imaju vršnu izduženu dlaku nalik na strukturu zvanu trihom. Isti termin se primjenjuje na takve strukture i za neke cijanobakterije, kao što su one iz rodova Spirulina i Oscillatoria. Cijanobakterija može imati izvučene trihome , kao Oscillatoria ili omotane, kao kod Calothrix Ove strukture igraju važnu ulogu u sprečavanju erozije tla, a posebno u hladnim pustinjskim klimatima. Filamentozne spirale formiraju uporne ljepljive mreže koje pomažeu u održavanju strukture tla.

Ostale biljke[uredi | uredi izvor]

Trihomi kod svih biljaka su izdanci epidermnog tkiva, vrlo različitih oblika, a mogu biti žljezdani ili ne. U zrelosti mogu biti živi ili mrtvi, a imaju dovoljno konstantan oblik u različitim vrstama organizama, što ih čini vrlo vrijednim indikatorima u identifikaciji biljaka.[1][2][3]< Trihomi mogu biti jednoćelijski ili višećelijski. Ponekad nisu jako izraženi, pa u epidermnim ćelijama izgledaju više kao grudvice (papilozne ćelije). Uobičajene su na površinama mnogih mesnatih i sličnih listova.

Trihomi mogu biti različitih svojstava, ali se obično svrstavaju u dvije skupine:

Nežljezdani trihomi[uredi | uredi izvor]

Primjer nežljezdanijh trihoma Oenothera erythrosepala

Nežljezdani trihomi mogu imati nekoliko funkcija:

  • zaštita od mehaničkih oštećenja, kao što su ogrebotine na listovima koje se ne nalaze u epidermi, već u trihomima;
  • "suncobranska" zaštita. Trihomi proizvode sjenku na epidermi. Ovo se dešava, na primjer, na maslinovom lišću;
  • održavanje odgovarajuće mikroklime, jer na površini zadržavaju vlagu ;

Nežljezdani trihomi se može se podijeliti u nekoliko grupa:

  • Jednostavni jednoćelijski: jedna epidermna ćelija se proteže od baze, uz temeljno proširenje u obliku korijena dlake. Takvim su u trihomu pokrivene kutikule, ćelijsko jedro, vakuole i druge organele. Tokom rasta trihoma, jedro se odlaže na vršnom dijelu, jer je tamo gdje je u korijenu javljaju pareletalne okolnosti. Primjer ove vrste trihoma su korjenske dlake.
  • Jednostavni višećelijskipluricelular: set ćelija postavljenih jedna iznad druge. Donje ćelije se ubacuj u epidermu.
  • Zvjezdasti: ima različite grane iz iste tačke. Grane mogu biti jednoćelijska (iz baze epidermisa) ili višećelijske (više ćelija umetnuto u bazu epidermisa).
  • 'Vaskuliformni: posebna vrsta zvijezdstih trihoma. Oni su višećelijski. Ćelija je umetnuta između epiderma i raste.

Ona zrači skup ćelija oko perimetra. Ovim trihomima obiluje maslinovo lišće.

  • Razgranati: mogu biti jednoćelijski ili višećelijski. Razlike su u stršećim u granama na različitim nivoima (na različitim visinama).
  • Razgranati svijećnjak: posebna vrsta razgranatih trihoma, koji su uvijek višećelijski. Postoji mnogo mjesta odakle zrače ogranci (iako postoje i nezavisne ekstenzije).
  • Vunasti: uvijek su višećelijski. Čine više ili manje guste kolone rastućih ćelija. Vrlo su obilne i pokrivaju cijelu površinu. Karakteristični su za baršunaste površine.

Žljezdani trihomi[uredi | uredi izvor]

Žljezdani trihomi su oni sa sekretornim ćelijama. Kutikula je tanka, spečena na svim ćelijama i mogu se odvojiti od zida jer ispod sebe imaju visoku koncentraciju pektina, što ih odvaja od slabijeg zida.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Szyndler et al. (2013): Entrapment of bed bugs by leaf trichomes inspires microfabrication of biomimetic surfaces (PDF). Journal of The Royal Society Interface, 10 (83). doi:10.1098/rsif.2013.0174. ISSN 1742-5662.
  2. ^ Cardoso M. Z. (2008): Ecology, behavior and binomics: Herbivore handling of a plant's trichome: The case of Heliconius Charithonia (L.) (Lepidoptera:Nymphalidae) and Passiflora Lobata (Kilip) Hutch. (Passifloraceae). Neotropical Entomology, 37 (3): 247-252. Web.
  3. ^ Esau K. (1965): Plant Anatomy, 2nd edition. John Wiley & Sons, London.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]