Arabidopsis thaliana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Arabidopsis thaliana
Arabidopsis thaliana.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Brassicales
Porodica Brassicaceae
Rod Arabidopsis
Vrsta A. thaliana
Dvojno ime
Arabidopsis thaliana
sinonim:Arabis thaliana

(L.) Heynh.
Rasprostranjenje Arabidopsis thaliana
Trihom – lisna dlačica Arabidopsis thaliana
Mikrografija pod skenirajućim elektronskim mikroskopom pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije

Arabidopsis thaliana, Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala cvjetnica porijeklom iz Evroazije.[1] Ova bijka je jestiva za ljude kao i drugi začini tipa senfa, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste biljaka iz familije Brassicaceae. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je biljka sa relativno kratkim životnim ciklusom. Arabidopsis je popularni model organizam u biljnoj biologiji i genetici.

Za složene višećelijske eukariotske organizme, Arabidopsis thaliana ima relativno mali genom od oko 135 megabaznih parova.[2] Dugo se mislilo da ima najmanji genom od svih cvjetnica, ali se danas smatra da najmanji genom imaju biljke roda Genlisea, Lamiales, sa Genlisea tuberosa, mesoždernom biljkom, čiji je genom veličine oko 61 Mbp. Arabidopsis thaliana je bila prva biljka sa sekvenciranim genomom i popularna je kao sredstvo za razumijevanje molekularne biologije mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj cvijeta i fototropizam (usmjeravanje ka svjetlu).

Otkriće i imenovanje[uredi | uredi izvor]

Arabidiosis thaliana je prvi put opisana 1577. na planini Harz. To je učinio Johannes Thal, (154283.), ljekar iz Nordhausena, Thüringen, Njemačka. On je ovu biljku prvo nazvao Pilosella siliquosa. Godine 1753., Carolus Linnaeus je preimenoao ovu biljku u Arabis thaliana u čast Thala. 1842. godine, njemački botaničar Gustav Heynhold opisao je novi rod Arabidopsis i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, Arabidopsis , dolazi iz grčkog, što znači nalik Arabis-u (rodu u koji ga je Linnaeus u početku i svrstao).

Morfologija i životni ciklus[uredi | uredi izvor]

Arabidopsis je porijeklom iz Evrope, Azije, i sjeverozapadne Afrike. Također, čini se da je odomaċena u tropskim i afroalpskim ekosistemima. To je jednogodišnja, rijetko dvogodišnja biljka. Najčešće naraste u visinu do oko 20-25 cm. Na dnu stabljike, listovi formiraju rozete, uz nekoliko listova i na cvjetajućoj stabljici. Bazni listovi su zelene do blago ljubičasto boje, dugi oko 1,5-5 cm i široki 2-10 mm. Grubo su nazubljeni, a na stabljici se nalaze manji listovi i na nju su nenalegli. Obično imaju cjelovite rubove prekrivene sa malim, jednoćelijskim dlačicama zvanim trihomi.

Cvijet je promjera oko 3 mm, a uređen je u jednostavnoj cvasti, koja se označava kao gronja. Struktura cvjetova je kao kod tipskih Brassicaceae. Plod je silikvalni, dug oko 5-20 mm i sadrži 20-30 sjemenki.[3][4][5][6]

Struktura korijenja je jednostavna, sa jednim glavnim korijenom koji raste okomito prema dolje, a kasnije proizvodi manje bočne ogranke i korjenčiće. Ovakvi korijeni u rizosferi stupaju u osobeni oblik interakcije sa bakterijama, kao što je Bacillus megaterium.

Arabidopsis može cijeli životni ciklus završiti u šest sedmica. Središnja stabljika koja proizvodi cvijetove raste oko tri sedmice, a cvijetovi se prirodno samooprašuju. U laboratoriji, Arabidopsis se može uzgajati u Petrijevim posudama, loncima i saksijama ili biljke rastu pod fluorescentnim svjetlom ili u stakleniku.[7]

Modelni organizam[uredi | uredi izvor]

Arabidopsis thaliana je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontrolisanim uslovima, sa mogućnošću vegetativnog razmnožavanja putem kulture tkiva. Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljnoj biologiji. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna vinska mušica.

Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na molekularnu genetiku ove jednostavne angiosperme. 120-megabazni genom arabidopsisa je organiziran u pet hromosoma i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma osvovana je genetska banka GenBank konzorcij više laboratorija u Evropi, Japanu i SAD-a. Čitav genom je sekvenciran do kraja 2000. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 Arabidopsis thaliana.
  2. ^ http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.
  3. ^ Flora of NW Europe: http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=2273Arabidopsis thaliana]
  4. ^ Blamey M., Grey-Wilson C. (1989): Flora of Britain and northern Europe'. ISBN 0-340-40170-2.
  5. ^ Flora of Pakistan: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&taxon_id=200009200Arabidopsis thaliana
  6. ^ Flora of China: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200009201Arabidopsis thaliana.
  7. ^ Meinke D.W. Cherry J.M, Dean C., Rounsley S.D., Koornneef M. (1998): Arabidopsis thaliana: A model plant for Genome Analysis. Science, 282 (5389): 662–682.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]