Turbeta u Travniku

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Turbe Perišan Mustafa-paše (lijevo) - Česma - Lipa - Turbe Abdulah-paše Muhsinovića i Hafiza Ali Dželaludin-paše

Turbeta u Travniku predstavljaju objekti memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine. Dva turbeta, turbe Abdulah-paše Muhsinovića i Hafiza Ali Dželaludin-paše i turbe Perišan Mustafa-paše, pod zajedničkim imenom Turbeta pod lipom, proglašena su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Turbe Abdulah-paše Muhsinovića i Hafiza Ali Dželaludin-paše[uredi | uredi izvor]

Abdulah-paša Muhsinović bio je četiri puta bosanski namjesnik. Prvi put je bio u periodu od 1720. do avgusta 1727. godine, drugi put od 11. oktobra 1733. do novembra 1735. godine, treći put od 1740. do 1741. godine i četvrti put od 5. maja 1748. do 25. aprila 1749. godine, kada je i umro. Jedno vrijeme Muhsinović je bio i veliki vezir, što je i navedeno u natpisu na turbetu. Hafiz Ali Dželaludin-paša postavljen je za bosanskog namjesnika 8. decembra 1819. godine. U Travnik je došao 29. marta 1820. godine i na tom položaju ostao do 28. novembra 1822. godine. Ubrzo nakon toga je umro naprasnom smrću. Bio je poznat kao vrlo strog i jedan od najenergičnijih namjesnika Bosne.

Turbe nalazi se u centru Gornje čaršije. Sagrađeno je neposredno poslije Abdulah-pašine smrti 1748. godine. Osnova turbeta je dimenzija 5,25 x 5,20 metara. Konstrukciju čini osam kamenih stubova kružnog presjeka, završenih dekorisanim kapitelima. Visina stuba sa kapitelom iznosi 2,28 metara. Stubovi su međusobno spojeni polukružnim lukovima, koji nose gornji – zidani dio turbeta i otvorenu kupolu prečnika 4,09 metara sa rebrima od ravnih željeznih profila isprepletenih žicom. Prostor između stubova je popunjen ogradom od kovanog gvožđa. Cjelokupna površina turbeta je oslikana viticama, cvjetićima i listićima. U istom turbetu sa zapadne strane nalazi se još jedan sarkofag sa nišanima, koji pripada djevojci Fatimi o kojoj nema drugih podataka osim natpisa na uzglavnom nišanu. Ovaj nišan se nalazio na prostoru između turbeta, te je, usljed regulacije ovog dijela Travnika, prebačen u turbe pomenutih vezira.

Turbe Perišan Mustafa-paše[uredi | uredi izvor]

Perišan Mustafa-paša postavljen je za bosanskog valiju 28. decembra 1796. godine. U Travnik je došao 28. maja 1797. godine i na tom položaju ostao sve do smrti 14. februara 1799. godine. Godine 1797. na prostoru između ova dva turbeta sagradio je česmu. Vodovod za ovu i ostale travničke česme izgradio je Mehmed-paša Kukavica Osnovu turbeta predstavlja gotovo pravilan šestougaonik sa stranicama dužine oko 3,65 metara. Zidanu konstrukciju turbeta nosi šest kamenih stubova kružnog presjeka. Stubovi se postepeno sužavaju prema vrhu. Površine stubova, za razliku od turbeta Abdulah-paše Muhsinovića i Hafiza Ali Dželaludin-paše, bogato su dekorisane. Prostor između stubova je popunjen ogradom od kovanog gvožđa visine 1 metar. Iznad stubova se nalaze pandatifi na koje se oslanja konstrukcija otvorene kupole prečnika oko 3,70 m, sa rebrima od ravnih željeznih profila isprepletenih Slikana dekoracija turbeta sa spoljne strane je sa cvjetovima ljiljana, vinove loze i karanfila.

Turbe Abdulvehab Ilhamije Žepka[uredi | uredi izvor]

Abdulvehab Ilhamija Žepak rođen je 1773. godine i bio je pjesnik, jedan od rijetkih koji je u onom vremenu pisao na bosanskom jeziku. Poznata je njegova pjesma (kasida) “Čudan zeman nastade”, zbog koje je došao u sukob sa tadašnjim vezirom Dželaludin-pašom pa je i pogubljen 1821. godine u Travniku. Bio je sufija, šejh, odlikovao se pobožnošću i ispravnim životom, uzor svog vremena.

Sahranjen je na periferiji grada gdje mu je i podignuto turbe. Turbe je srušeno 1959. godine zbog puta i njegovi ostaci su preneseni u starije turbe izvjesnog Redžep-babe, o kojem ne postoje nikakvi podaci, u Potur mahali. Na ulazu u turbe stoji ploča sa natpisom “S duhom sam se stopio, a nurom pomiješao, do bića stigao u užitku ljubavi”.[2]

Turbe Gazi Ibrahim-babe[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u naselju Dolac, a spominjao ga je i Evlija Čelebija prilikom prolaska kroz Travnik 1660. Godine. Turbe je 1791/92. obnovio bosanski namjesnik Salih-paša. Prema pjesmi na turskom jeziku, koja se čuvala u turbetu, a koju je spjevao Namik, Ibrahim-dedo je porijeklom iz Horosana. U Bosnu je došao sa sultanom Mehmedom el-Fatihom. Krasila su ga plemenite osobine.

Turbe Ismail-dede[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u Turbetu kod Travnika. I ovo turbe spominje Evlija Čelebija. Turbe je 1770. godine popravio Silahdar Muhsin-zade Mehmed-paša i darovao ga prijepisom Kur'ana. U blizini turbeta nalazi se česma koju je sagradio bosanski vezir Jegen-paša 1744. godine. U turbetu se nalazila levha koju je na turskom jeziku napisao Namik. Ismail-dedo je, također, bio ratnik u vojsci sultana Mehmeda el-Fatiha i rodom je iz Horosana. Najvjerovatnije je poginuo u borbama pri zauzimanju srednjovjekovnog grada Toričana.

Turbe travničkog muftije Mehmed efendije[uredi | uredi izvor]

Na prostoru Plave vode nalazi se monumentalno turbe travničkog muftije Mehmed efendije i njegove supruge Ajiše.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Turbeta pod lipom". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.
  2. ^ Ilhamijino turbe