Verirovke

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Verirovke
? Srednji eocen – Sadašnjost
Anathana ellioti.jpg
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Infraklasa Eutheria
Nadred Euarchontoglires
Red

Scandentia
Wagner, 1855
Porodice:

Verirovke (ili rovke stablašice[1]) su sitni sisari porijeklom iz tropskih šuma Jugoistočne Azije. Oni čine porodicu Tupaiidae, koja obuhvata obične verirovke i Ptilocercidae, verirovke olovkastog repa; pripadajući red je Scandentia. Uključuje 20  vrsta iz pet rodova. Ove životinje imaju veći odnos između veličine mozga i ukupne tjelesne mase od bilo kojeg drugog sisara, uključujući i ljude,[2] ali visoki ovi koeficijenti nisu neuobičajeno za životinje manje težine od jednog kilograma.

Zovu se 'verirovke' (što asocira na rovke), a uprkos tome što su ranije razvrstane u Insectivora, nisu stvarne goropadnice, a i sve vrste ne žive na drveću. Između ostalog, verirovke jedu plodove biljaka roda Rafflesia.

Među redovima sisara, verirovke su usko povezane sa primatima i koriste se kao alternativa primata u eksperimentalnim studijama miopije, psihosocijalnog stresa i hepatitisa.[3]

Opis[uredi | uredi izvor]

Verirovke su vitke životinje s dugim repovima i mehkog, sivkasto do crvenkasto-smeđeg krzna. Prizemne vrste imaju tendenciju da budu veće od arborealnih formi (koje žive na drveću), kao i da imaju veće kandže, koje koriste za iskopavanje plijena, kao što su insekti. Oni su svaštojedi, hraneći se insektima, malim kičmenjacima, voćem i sjemenkama. Imaju slabo razvijene očnjake i nespecijalizirane kutnjake, sa ukupnom zubnom formulom:

  • gornja vilica =2.1.3.3,
  • donja vilica =3.1.3.3[4]

Verirovke imaju dobro čulo vida, sa binokularnim gledanjem u slučaju više vrsta koje žive na drvetu. Većina su dnevne, iako je olovkastorepa verirovka noćna životinja. Ženski imaju trudnoću dugu od 45 do 50 dana i rađaju do tri mladunca, u gnijezdu koje je obloženo suhim lišćem unutar šupljine u stablu. Mladi se rađaju slijepi i bez dlaka, ali su u mogućnosti da napuste gnijezdo već nakon otprilike mjesec dana. U ovom periodu, imaju relativno malo majčinske brige, koja ih posjećuje samo po nekoliko minuta svaki drugi dan da ih nadoji. Spolnu zrelost verirovke dostižu nakon oko četiri mjeseca i mogu se uzgajati mnogo godina, bez jasne sezone parenja u većini vrsta.[4]

Ove životinje žive u malim porodičnim grupama, koje brane svoju teritoriju od uljeza. Oni obilježavaju svoje teritorije pomoću različitih mirisnih žlijezda ili urinom, u zavisnosti od pripadnosti vrsti. Ime Tupaia je izvedeno iz riječi tupai, što na malajskom jeziku znači vjeverica,[5] a dao ga je su Sir Stamford Raffles.[6] Olovkastorepa verirovka u Maleziji može da konzumiraju velike količine prirodno fermentiranog nectara do sadržaja alkohola od 3,8%, cijele godine bez ikakvih efekata na ponašanje.[7]

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Denticija tupaje (Tupaia)

Verirovke su premještene iz Insectivora u red Primates, kako zbog određenih unutrašnjih sličnosti (naprimjer, sličnosti anatomije, mozga, što je naglasio je Sir Wilfred Le Gros Clark) i klasificirao ih kao "primitivne prosimije". Međutim, molekulskofilogenetske studije su snažno podržale stav da verirovkama treba dati isti rang (reda) kao i primatima i, sa primatima i [[lemur|letećim lemurima] ] (kolugo), pripadaju kladusu Euarchonta. Prema ovoj klasifikaciji, Euarchonta su sestrinske sa Glires ( lagomorfnim i glodarima), a dvije grupe su u kombinaciji u grani Euarchontoglires.[8] Other arrangements of these orders were proposed in the past.[9]

Euarchontoglires
Glires

Rodentia (Glodari)



Lagomorpha (Kunići, zečevi, dvozupci)



Euarchonta

Scandentia (Verirovke)




Dermoptera (Kolugo)




Plesiadapiformes



Primates






Fosili[uredi | uredi izvor]

Fosilni ostaci verirovki su siromašni. Najstarija navodna verirovka, Eodendrogale parva , je iz srednjeg eocena u Henanu, Kina, ali je identitet ove životinje neizvjestan. Ostali fosili su porijeklom iz miocena, sa područja Tajlanda, Pakistana, Indije i Yunnana, Kina, kao i pliocena Indije. Većina pripada porodici Tupaiidae, ali se smatra das bliže olovkastorepim verirovkama, a neki su i dalje neopisani fosili, kao iz Yunnana, naprimjer. Nazivi fosilnih vrsta uključuju Prodendrogale yunnanica , Prodendrogale engesseri i Tupaia storchi iz Yunnana, Tupaia miocenica iz Tajlanda i Palaeotupaia sivalicus iz Indije.[10]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wikisource-logo.svg Rines, George Edwin, ur. (1920). "Tree-shrew". Encyclopedia Americana. 
  2. ^ "Tupaia belangeri". The Genome Institute, Washington University. Arhivirano s originala, 1 Juni 2010. Pristupljeno January 2012.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  3. ^ Cao, J; Yang, E-B; Su, J-J; Li, Y; Chow P (2003). "The tree shrews: adjuncts and alternatives to primates as models for biomedical research". J Med Primatol 32: 123–130. Pristupljeno January 2012. 
  4. ^ a b Martin, Robert D. (1984). Macdonald, D., ur. The Encyclopedia of Mammals. New York: Facts on File. str. 440–445. ISBN 0-87196-871-1. 
  5. ^ Nowak, R. M. (1999). Walker's Mammals of the World. Johns Hopkins University. str. 245. ISBN 0-8018-5789-9. 
  6. ^ Craig, John (1849). A new universal etymological technological, and pronouncing dictionary of the English Language. 
  7. ^ Moscowicz, Clara. 2008. Tiny tree shrew can drink you under the table. [1]
  8. ^ Janecka, Jan E.; Miller, Webb; Pringle, Thomas H.; Wiens, Frank; Zitzmann, Annette; Helgen, Kristofer M.; Springer, Mark S.; Murphy, William J. (2007-11-02). "Molecular and Genomic Data Identify The Closest Living Relatives of Primates". Science 318 (5851): 792–4. Bibcode:2007Sci...318..792J. PMID 17975064. doi:10.1126/science.1147555. 
  9. ^ Pettigrew J, Jamieson B, Robson S, Hall L, McAnally K, Cooper H (1989). "Phylogenetic relations between microbats, megabats and primates (Mammalia: Chiroptera and Primates)". Philosophical Transactions of the Royal Society B 325 (1229): 489–559. Bibcode:1989RSPTB.325..489P. doi:10.1098/rstb.1989.0102. 
  10. ^ Ni, X.; Qiu, Z. (2012). "Tupaiine tree shrews (Scandentia, Mammalia) from the Yuanmou Lufengpithecus locality of Yunnan, China". Swiss Journal of Palaeontology 131: 51–60. doi:10.1007/s13358-011-0029-0. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Sisari