Hepatitis

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

U medicini (gastroenterologija), "hepatitis" je svaka bolest upale jetre, klinička slika i prognoza, kao i terapija.

Znakovi i simptomi[uredi | uredi izvor]

Hepatitis se manifestira abdominalnom boli, povišenom tjelesnom temperaturom, hepatomegalijom (povećanje jetre) idr. Neki se hronični oblici hepatitisa manifestiraju malim brojem znakova i simptoma i to tek kada je došlo do dugotrajne upale koja je dovela do zamjene jetrenih ćelija vezivnim tkivom, odnosno kada je došlo do ciroze.

Vrste hepatitisa[uredi | uredi izvor]

Virusni[uredi | uredi izvor]

Akutni hepatitis najčešće nastaje zbog virusnih infekcija:

  • Hepatitis A
  • Hepatitis B
  • Hepatitis C
  • Hepatitis D (mora biti prisutan virus hepatitisa B)
  • Hepatitis E
  • Hepatitis G
  • Za više informacija pogledajte odgovarajući članak


Hepatitis A[uredi | uredi izvor]

HAV je enterovirus koji se prenosi fekalno-oralnim putem (npr.kontaminirana hrana). Uzrokuje akutnu vrstu hepatitisa, dok hronični ne postoji. Bolesnikov imunološki sistem stvara antitijela protiv hepatitisa A koja će zaštiti organizam. Kao mjera prevencije postoji vakcina protiv hepatitisa A.

Hepatitis B[uredi | uredi izvor]

HBV uzrokuje i akutni i hronični hepatitis u bolesnika koji nisu u mogućnosti ukloniti virus. Prijenos može biti preko zaražene krvi (transfuzija - danas vrlo rijetko), tetovažama (tetovaže napravljene i amaterski i profesionalno), spolnim odnosom ili vertikalnim prijenosom (s majke na fetus). Ipak, u 50% slučajeva uzrok infekcije ne može se odrediti. Kontakt krvlju može se ostvariti razmjenom šprica za intravensko uzimanje droge, brijaćkim priborom kao npr. žiletima, ili diranjem rana inficiranih osoba. Kao mjera prevencije, u mnogim zemljama postoji program zamjene šprica i igala. U SAD-u, 95% pacijenata se izliječi i stvori antitijela protiv virusa hepatitisa B. No, 5% bolesnika se ne izliječi te nastane hronična infekcija. Samo su te osobe pod rizikom od nastanka dugotrajnih komplikacija hepatitisa B. Bolesnici sa hepatitisom B stvaraju antitijela protiv virusa hepatitisa B, ali ta antitijela nisu u dovoljnoj velikoj količini da suzbiju infekciju koja se smješta u DNK napadnutih ćelija jetre. Stalni nastanak virusa u kombinaciji sa antitijelima, vjerovatno će stvoriti kompleksnu imuno-bolest, tipičnu za takve bolesnike. Postoji vakcina za prevenciju nastanka infekcije hepatitisom B. Zbog hroničnih komplikacija hepatitisa (ciroza i hepatocelularni karcinom), godišnje umire 500.000 do 1.200.000 osoba. Hepatitis B je endemičan u velikom broju južno-istočnih Azijskih država, gdje su ciroza i hepatocelularni karcinomi sve češći uzroci smrti.

Hepatitis C[uredi | uredi izvor]

HCV (izvorno "non-A non-B hepatitis") se vjerovatno ne prenosi seksualnim kontaktom, već samo preko krvi. Dovodi do nastanka hroničnog oblika hepatitisa, koji obično prelazi u cirozu. Može ostati asimptomatičan 10-20 godina. Ne postoji vakcinacija za hepatitis C. Bolesnici sa hepatitisom C su skloni zarazi hepatitisom A ili B. Stoga se svi bolesnici sa hepatitisom C vakciniraju protiv hepatitisa A i hepatitisa B.

Hepatitis D, E i G[uredi | uredi izvor]

Ostala dva poznata hapatovirusa su HDV i HEV. HDV se ne može širiti bez prisutnosti virusa hepatitisa B, jer njegovom genomu nedostaju neki bitni geni. Klinička slika hepatitisa E je vrlo slična onoj hepatitisa A, iako može drugačije djelovati u nekih bolesnika, posebice trudnica; najrasprostranjeniji je na Indijskom subkontinentu.

Postoji i Hepatitis G.

Ostavi virusi koji mogu uzrokovati virusni hepatitis:

Alkoholni hepatitis[uredi | uredi izvor]

Etanol, glavni sastojak alkoholnih pića, također može uzrokovati hepatitis. Alkoholni hepatitis najčešće nastaje nakon dugotrajne konzumacije alkohola. Alkoholni hepatitis se manifestira velikim brojem simptoma, neki od njih su: malaksalost, povećanje jetre, stvaranje tekućine u abdomenu (ascites)... Alkoholni hepatitis može varirati od blagog do ozbiljne upale s nastankom žutice, produženjem protrombinskog vremena i zatajivanjem jetre. Alkohoni hepatitis ne mora dovesti do ciroze, no ciroza je češća u bolesnika sa dugotrajnim konzumiranjem alkohola.

Hepatitis uzrokavani lijekovima[uredi | uredi izvor]

Veliki broj lijekova može uzrokovati hepatitis. Lijek za diabetes Troglitazone, 2000. je povučen iz prodaje zbog uzrokovanja hepatitisa. Ostali lijekovi koji mogu uzrokovati hepatitis [1]:

  • Halotan (posebni anestetički plin)
  • Metildopa (antihipertenziv)
  • Izoniazid (INH) i Rifampicin (antituberkulotici)
  • Fenitoin i valproic acid (antiepileptici)
  • Zidovudin (antiretroviral npr. protiv AIDS-a)
  • Ketoconazol (antifungal)
  • Nifedipin (antihipertenziv)
  • Ibuprofen i Indometacin (NSAID)
  • Amitriptilin (antidepresiv)
  • Amiodaron (antiaritmic)
  • Nitrofurantoin (antibiotik)
  • Neke ljekovite biljke i nutricionalni dodaci

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: