Vjetroelektrana

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ambox globe content.svg Ovaj članak obrađuje samo temu na lokalnom nivou i ne obrađuje globalno viđenje pojma Vjetroelektrana.
Članak treba dopuniti tako da obuhvati temu članka na svjetskom nivou
Vjetroelektrane Royd Moor u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje.
Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobijanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD).

Vjetroelektana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sistem. Vjetroagregat je rotirajući mašina koji pretvara kinetičku energiju vjetra prvo u mehaničku, a zatim preko električnih generatora u električnu energiju. Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor električnog generatora nalaze na istom vratilu. Vjetroelektana je obnovljivi izvor električne energije pokretan kinetičkom energijom vjetra.

Energija vjetra je u stvari oblik sunčeve energije. Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje i to rezultira različitim pritiscima zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem pritisaka zraka. Postoje djelovi Zemlje na kojima puše tzv. stalni (planetarni) vjetrovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vjetra najisplativije. Dobri položaji su obale mora i okeana (priobalna vjetroelektrana), te pučina mora (plutajuća vjetroelektrana). Pučina se ističe kao najbolji položaj zbog stalnosti vjetrova, ali cijene ugradnje i prijevoza energije usporavaju takva ulaganja. [1]

Kod pretvaranja kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju (okretanje osovine generatora) iskorištava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu. Albert Betz, njemački fizičar dao je još 1919. godine zakon energije vjetra, poznat kao Betzov zakon. Njegov zakon kaže da se može pretvoriti samo manje od 16/27 ili 59% kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju pomoću turbine na vjetar. 59% predstavlja teoretski maksimum, ali u primjeni se može pretvoriti između 35% i 45% energije vjetra zbog raznih gubitaka u sistemu.

Za korištenje energije vjetra često se upotrebljavaju agro-hortikulturalni nazivi, pa se tako govori o vjetroparkovima, vjetrofarmama ili vjetropoljima. Na taj način se i samom nomenklaturom pokušava reći da se ne radi o „pravim“ elektranama. Zato se naglašava, vjetroelektrana jeste elektrana i to ona koja kao gorivo za proizvodnju električne energije koristi vjetar. Ona se kao i svaka druga elektrana sastoji od nekoliko dijelova, uključujući vjetroagregate (turbina i generator), transformatorske stanice, kablove i vodove, te ostale pripadajuće objekte. Na taj način se postiže sistematičnost nazivanja objekata za proizvodnju električne energije (hidroelektrana, termoelektrana, nuklearna elektrana, itd.) i nedvosmisleno se iskazuje da je vjetroelektrana elektroenergetski objekt, a ne element panoramskog ili poljoprivrednog karaktera. [2]

Historija vjetroelektrana[uredi | uredi izvor]

Historija vjetroelektrana i korištenja energije vjetra seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili jedra na brodove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog obnovljivog izvora energije. Može se reći da je na neki način vjetar bio taj koji je pokrenuo eru istraživanja i omogućio prijenos robe i dobara u neslućenim količinama na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih jedara uslijedilo je korištenje energije vjetra za obavljanje mehaničkog rada u mlinovima i za pokretanje vodenih pumpi (posebno u Holandiji, na srednjem zapadu SAD-a i u zabačenim dijelovima Australije). U modernim vremenima s dolaskom i izumom električne energije počinju se upotrebljvati u svrhu proizvodnje iste, međutim tek u zadnja dva desetljeća zbog sve većeg zagađenja okoliša počinju svoj značajan uzlet, da bi danas to bio jedan od glavnih izvora energije za blisku budućnost.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1] "Moderni vjetroagregati i pretvorba energije", www.vjetroelektrane.com, 2012.
  2. ^ [2] "Zašto graditi vjetroelektrane u Hrvatskoj?", www.vjetroelektrane.com, 2010.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Elektroenergetski podaci

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Wind farm